Prevladavajuće je mišljenje da je ribarstvo muški posao pa bi nas mogla začuditi činjenica da gotovo 50% radne snage u ribarskom sektoru, uključujući ribarstvo i akvakulturu, čine žene. Također, 90% zaposlenih u procesu prerade proizvoda iz ribarstva na kopnu su žene. Unatoč svojoj širokoj zastupljenosti i važnoj ulozi u ribarskom sektoru, ženska radna snaga je najčešće nevidljiva, a posljedice toga su znatno manje plaće i vidljivo gori uvjeti rada u odnosu na muške kolege. Od 100 najvećih svjetskih kompanija u sektoru ribarstva, na čelu samo jedne nalazi se žena.

Na Međunarodni dan žena usmjerimo pozornost političara i privatnog sektora na ovaj važan problem. Osim činjenice da rodna ravnopravnost u sektoru ribarstva osnažuje lokalne zajednice, vrlo je važan njen doprinos društvenoj i okolišnoj održivosti.

Prošle je godine Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) predstavila izvještaje o ulozi žena u ribarskoj industriji i posebnoj osjetljivosti žena i djevojčica na klimatske promjene te učincima koji dodatno pogoršavaju već postojeće nejednakosti u društvu.

WWF-ov izvještaj „Osnaživanje žena uobalnim zajednicama u svrhu smanjenja utjecaja klimatskih promjena" (Empowering Women in Marine Communities to Mitigate Impacts of Climate Change), objavljen u rujnu prošle godine, pokazuje potrebu za osnaživanjem uloga žena u okviru europske morske politike. Također, pokazuje potrebu da se uloga žena bolje integrira u politike zaštite okoliša te razvojne politike uopće, a kako bi se osigurala isporuka održivih proizvoda iz ribarstva i sigurnost hrane na svjetskoj razini.

Dominantnost muškaraca u ribarskom sektoru očigledna je i u procesima donošenja odluka iz kojih su žene često izostavljene. Istraživanja su pokazala da uključivanje žena u upravljanje prirodnim resursima, uključujući mora i oceane, povećava prilike za provođenjem održivijih upravljačkih procesa među svima uključenim u iskorištavanje pojedinih resursa.

„Ustrajanje na ravnopravnosti važno je jer omogućava sagledavanje i rješavanje problema iz različitih perspektiva, svaka od kojih donosi određena znanja, vještine i taktike u upravljanju te korištenju prirodnih resursa. U sve kompleksnijim globalnim uvjetima održivi razvoj ne može biti zadovoljen bez te osnovne rodne ravnoteže", rekla je Petra Remeta iz WWF Adrije.

Pozitivni učinci rodne ravnopravnosti u ribarskom sektoru uključuju:

1. Održivije ribarstvo i poboljšanje ekonomskih rezultata;
2. Povećanje svjetskog BDP-a u prosjeku za 35%*;
3. Bolje rezultate u ribarskom sektoru zbog činjenice da većina zaposlenih u preradi proizvoda iz ribarstva čine žene;
4. Osiguravanje jednakih mogućnosti ženama i djevojkama potaknut će održivost gospodarstava i doprinijeti čovječanstvu u cjelini;
5. Studije pokazuju da unaprjeđenje rodne ravnopravnosti može doprinijeti održivom iskorištavanju morskih resursa.

Mogu li potrošači doprinijeti poboljšanju rodne ravnopravnosti u ribarskom sektoru?

„Kao potrošači u zemljama sa srednjim i visokim dohotkom moramo vrlo izričito zahtijevati veću društvenu i okolišnu odgovornost cjelokupnog privatnog sektora, što podrazumijeva i bolje uvjete rada za žene. Kada govorimo o proizvodima iz ribarstva, preporuka je kupovati u onim supermarketima, ribarnicama ili restoranima koji jamče održivost svojih ponuda", predlaže Danijel Kanski iz WWF Adrije.

Kupci bi trebali nastojati kupovati iz održivih i odgovornih izvora, informirati se o tome gdje i kako je riba ulovljena ili uzgojena te pratiti preporuke u WWF-ovom vodiču za održive proizvode iz ribarstva. Osim toga, WWF-ov morski kalkulator pomaže u razumijevanju utjecaja naših odabira na klimu pa time i društvo u cjelini.