Svaki peti Europljanin izložen je onečišćenju bukom, problemu koji bi u narednim godinama mogao postati još veći zbog pojačanog cestovnog prometa i urbanizacije, objavila je u četvrtak Europska agencija za okoliš (EEA).

U priopćenju Agencije stoji da je trenutačno dugoročno višim razinama buke od cestovnog prometa u Europi izloženo oko 113 milijuna ljudi.

Ubrzana stopa urbanog rasta znači da je sve veći broj ljudi izložen visokoj razini buke, unatoč naporima da se ona regulira, stoji u izvješću EEA pod nazivom "Environmental Noise in Europe - 2020."

Broj stanovnika Europe izloženih visokoj razini buke uglavnom se nije mijenjao između 2012. i 2017., što znači da Europa vjerojatno ne kani smanjivati onečišćenje bukom u 2020. godini na razinu koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Cestovni promet navodi se kao glavni izvor onečišćenja bukom u europskim gradovima, a svaki je dan gotovo 70 milijuna Europljana samo zbog prometa izloženo razini buke koja prelazi 55 decibela.

Po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetan noćni san stalna buka ne bi smjela prelaziti 30 decibela, a pojedinačna buka 45 decibela.

Nakon cestovnog prometa, ostali izvori onečišćenja bukom su željeznički promet, zrakoplovi, industrija i rekreativne aktivnosti. Buka od željezničkog prometa pogađa oko 22 milijuna ljudi, dok ih je oko četiri milijuna izloženo visokim razinama buke od zrakoplova, stoji u priopćenju agencije sa sjedištem u Kopenhagenu.

Brojni stanovnici koji žive u gradskim sredinama buci su izloženi i tijekom noći, a na zdravlje njih oko 20 milijuna štetno utječe upravo buka od cestovnog prometa.

Izloženost populacije onečišćenju bukom povezuje se s više zdravstvenih problema, među kojima su krvožilne bolesti, pa čak i opasnost od prerane ili nagle smrti.

Dugotrajna izloženost onečišćenju bukom svake godine u Europi uzrokuje oko 12 000 prijevremenih smrti, upozorava agencija te dodaje da se godišnji trošak zagađenja bukom u Europi procjenjuje na oko 52 milijarde američkih dolara.

Ne treba zanemariti ni probleme sa sluhom, poput tinitusa, psihičkih problema i stresa, koji pogađaju dio gradskog stanovništva.

Među ostalim problemima spominje se poremećaj sna, koji pogađa više od šest milijuna ljudi. U izvješću stoji i da je kod djece dugoročno izložene visokoj razini buke uočena lošija sposobnost čitanja na školskoj nastavi.

Među mjerama koje se preporučuju da bi se u gradovima smanjila razina buke su zamjena popločanih starijih cesta asfaltom, općenito bolje upravljanje cestovnim prometom i smanjenje ograničenja brzine na 30 kilometara na sat. Stanovnici se potiču na vožnju biciklom, šetnju ili korištenje električnih vozila.

Ne treba zaboraviti ni to da buka štetno utječe na kvalitetu življenja životinja. Neke među njima uspijevaju se prilagoditi životu u gradu, no sve prisutnija buka mogla bi dio njih primorati da napuste uobičajena mjesta parenja i hranjenja.