U cilju promicanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu i ususret zahtjevu, iz rezolucije EU parlamenta, da se sve novogradnje ili rekonstrukcije od 2011. godine trebaju graditi na razini najniže energetske potrošnje, po standardu pasivne kuće, u Hrvatskoj se 8. i 9. studenoga održavaju 1. Dani pasivne kuće.

O Pass-net programu za promicanje pasivne kuće kao standarda građenja govorit će u subotu i nedjelju na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu profesor Ljubomir Miščević, voditelj Pass-net program za Hrvatsku, a predviđeni su i stručni obilasci prve pasivne kuće u Hrvatskoj, u Bestovju, i gradilišta prve drvene pasivne kuće u Kupinečkom Kraljevcu. O svojim iskustvima u stanovanju odnosno gradnji govorit će vlasnici Branko Mihaljev i Tibor Čuturilo.

Iskustva iz Austrije, gdje je sagrađeno više desetaka tisuća pasivnih kuća i dosad atestirano njih 2.600, prenijet će stručnjaci Robert Schild i Robert Hetzl odgovarajući na "tri jednostavna pitanja o pasivnoj kući" i objašnjavajući da "graditi svjesno znači graditi za budućnost".

"Upravo je Austrija najdalje otišla u Pass-net programu", ističe Miščević i dodaje kako je još 2000. godine, u blizini Beča, sagrađeno pet pasivnih kuća koje se mogu iznajmiti na nekoliko dana kako bi svi zainteresirani "na vlastitoj koži" mogli provjeriti dosegnute standarde u toplinskoj, zvučnoj, svjetlosnoj i ventilacijskoj udobnosti pasivne kuće.

Razlog sve popularnijoj gradnji pasivnih kuća, koje troše 10 puta manje energije od običnih kuća i spuštaju manje CO2 u okoliš, leži i u poticajima koje daje austrijska vlada, a Miščević očekuje da će s uvođenjem poticaja fizičkim osobama i u Hrvatskoj procvjetati gradnja pasivnih kuća. Zasad, kaže, poticaje u Hrvatskoj mogu ostvariti pravne osobe i to putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstva gospodarstva i UNDP-a.

Također podsjeća da je pred Hrvatskom zadaća energetskog certificiranja zgrada kako bi svaka mogla dobiti svoju energetsku iskaznicu, što je propisano EU direktivom još 2006. i što je dosad obavilo sedam EU država.

"Za opsežan posao certifikacije u Slovačkoj je bilo potrebno oko 2.000 stručnjaka, a Slovenija za tu svrhu traži njih 600", navodi Ljubomir Miščević i dodaje da se u Hrvatskoj zasad počelo s certificiranjem novogradnje.

"Uđemo li u EU 2011. trebamo biti pripravni i poštovati određene norme, jer počeka nema", zaključuje Miščević i podsjeća da Hrvatska u Pass-net programu dijeli članstvo s još osam država, redom iz EU: Velikom Britanijom, Švedskom, Njemačkom, Austrijom, Češkom, Slovačkom, Slovenijom i Rumunjskom.

Slijedeće godine Pass-netu bi se mogla pridružiti i Madžarska gdje će se u rujnu 2009. održati Alpe-Adria konferencija o pasivnoj kući.(hina/metro-portal)