Istraživanje znanstvenika s Medicinskog koledža Maharani Laxmi Bai u Jhansiju, objavljeno u Natureu, između brojnih zaključaka kojima se potvrđuje ili razrađuje mnoštvo ranijih pokazatelja povezanosti manjka vitamina D u organizmu s povećanom učestalosti razvoja teškog covida, utvrdilo je čak sedam puta višu stopu smrtnosti od covida kod onih koji su imali manjak ovog vitamina u odnosu na one koji su ga imali u preporučenim količinama.

Manjak vitamina D već se godinama smatra globalnim zdravstvenim problemom. Znanstvene publikacije navode "pandemiju" manjka ovog vitamina.

Tako je prije točno dvije godine skupini hrvatskih stručnjaka, između ostalih i Željke Karin, ravnateljice Higijenskog zavoda u Splitu, International Journal of Enviromental Research and Public Health objavio istraživanje koliko dalmatinskih predškolaca pati od manjka vitamina D. Pokazalo se da je riječ o čak 58 posto djece.

Bila je riječ o istraživanju iz doba kad je u Dalmaciji manje sunčeve svjetlosti zbog dolaska jeseni, pa su i ovakve posljedice bile logične, jer se oko 90 posto ovog vitamina, možda i više, sintetizira pod utjecajem sunčeve svjetlosti, dok preostalu količinu u tijelo unosimo hranom.

Riječ je o skupini od 7 vitamina, sekosteroida topivih u mastima, od kojih su po čovjeka najvažniji D2 i D3, a upravo je potonji onaj kojim se najlakše nadomješta manjak D vitamina u organizmu, što je značajno u doba pandemije covida.

Važnost vitamina D u organizmu je ogromna; od metabolizma kalcija, odatle rahitis u slučaju ozbiljnog manjka vitamina D, preko moduliranja izražaja mnoštva gena, imunološkog sustava (!) - bijelih krvnih stanica, rada niza žlijezda...

Imati dovoljno vitamina D u organizmu zato je od životne važnosti. Samo, što ako se s unosom vitamina D kapima koje ste kupili u ljekarni pretjera?

S vitaminom C stvar je jednostavna. Višak se naprosto izluči iz organizma. Vitamin D, međutim, ako ga je u organizmu previše, može dovesti do mučnine, stalne žeđi, učestalih mokrenja..., što su tek blaži simptomi.

Pravi problemi nastaju ako se razvije hiperkalcemija, ako se oštete krvne žile, srce, bubrezi, koji u konačnici mogu i zatajiti. U tom slučaju govorimo već i o toksičnosti vitamina D, zato što ga se u organizam unijelo bitno preko preporučenih doza (primjerice onih koje ste mogli pročitati na kutiji s kapima što ste ih kupili u ljekarni).

O otrovnosti vitamina D, odnosno hipervitaminozi D, Mayo Clinic iz SAD-a navodi na svojim stranicama da se javlja, srećom, rijetko, ali kad se razvije, riječ je o ozbiljnom stanju, koje nikada nije prouzročeno prevelikim sunčanjem ili unosom vitamina iz hrane, nego neopreznim uzimanjem dodataka ovog vitamina:

"Otrovnost vitamina D može dovesti do bolova u kostima i problema s bubrezima, poput nastanka kamenaca."

Liječenje može uključivati intravenske tekućine i lijekove, poput kortikosteroida ili bisfosfonata.

"Dokazano je da uzimanje 60.000 IJ vitamina D dnevno tijekom nekoliko mjeseci uzrokuje toksičnost", stoji na stranici klinike, uz napomenu da je riječ o dozi 100 puta višoj od preporučenoj.

"Doze veće od preporučenih dnevnih doza ponekad se koriste za liječenje medicinskih problema poput nedostatka vitamina D, ali one se daju samo pod nadzorom liječnika u određenom vremenskom okviru", navodi se dalje.

Niz je stanja koja upućuju na prekomjerni unos vitamina D; povišene vrijednosti spojeva u krvi koji sadrže dušik, povišene razine proteina u urinu, nervoza, u konačnici može doći do stvaranja kalcijevih struktura u mekim tkivima. Tada mogu stradati bubrezi, jetra ili srce.