Ljudsko je tijelo dizajnirano za kretanje, a ne dugotrajno sjedenje, no s vremenom se dogodilo da su mnoge uobičajene aktivnosti koje su ranije uključivale stajanje i korištenje mišića tijela sad pretvorene u sjedenje. Za mnoge je ljude dnevna rutina danas takva da uključuje pomicanje iz jedne stolice u drugu, potom u auto pa u uredsku stolicu i na kraju dana završe ugodno zavaljeni ispred televizije", izjavio je David Dunstan, glavni autor studije s australskog instituta Baker IDI Heart and Diabetes Institute, objavljene prije dvije godine.

Kao i spomenuto istraživanje na kojem je Dunstan radio 2010., novo istraživanje objavljeno u časopisu Archives of Internal Medicine pokazalo je da ljudi koji puno vremena provode sjedeći imaju veći rizik od smrtnosti od svih uzroka u usporedbi s ljudima koji manje vremena provode u ovom položaju. 

Čini se nevjerojatnim, ali u usporedbi s osobama koje sjede najviše 4 sata dnevno, osobe koje sjede 8 sati imaju veći rizik od smrtnosti za 15 posto, dok je kod sjedenja u trajanju od 11 sati, rizik viši za vrtoglavih 40 posto.

Što je to toliko opasno u dugotrajnom sjedenju još nije potpuno razjašnjeno, no poznata je povezanost između vremena provedenog gledajući televiziju i povećane smrtnosti ljudi uslijed kardiovaskularnih bolesti. Poznato je i da kretanje i tjelovježba ostvaruju pozitivne učinke na masnoće (trigliceride) u krvi, čime se pomaže u smanjuju rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila pa stoga nije loše ozbiljno shvatiti Dunstanov savjet: "Uz redovito vježbanje, izbegavajte dugotrajno sjedenje i učinit ćete mnogo  za svoje zdravlje".

Inače, ranijom australskom studijom otkriveno je da se zdravstvene posljedice dugotrajnog sjedenja ne odnose samo na pretile osobe, već na zdrave pojedince koji nemaju problema s težinom jer čak i za njh dugotrajno sjedenje ima negativan učinak na šećer i masnoće u krvi.

Izvor: Biologija.com.hr