Šume - zajedno s ostalim prirodnim, zelenim područjima - mogu smanjiti stres, poboljšati raspoloženje te smanjiti ljutnju i agresiju. Posjeti šumama mogu pozitivno utjecati i na naš imunološki sustav povećavanjem aktivnosti NK (natural killer) stanica koje uništavaju stanice raka.

Mnoga istraživanja pokazuju da se nakon situacija koje su stresne ili zahtijevaju povećanu koncentraciju, ljudi brže oporavljaju u prirodnom okolišu nego u urbanim sredinama. Krvni tlak, brzina otkucaja srca, mišićna napetost i količina hormona stresa smanjuju se brže ako se nalazimo u prirodnom okruženju. Također, depresija, ljutnja i agresija se smanjuju u zelenom okruženju, kao i simptomi poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD) kod djece.

Uz mentalnu i emocionalnu korist prirode, više od polovice najčešće propisivanih lijekova uključuju sastojke koji su došli iz prirode. Jedan od primjera je taksol koji se može izolirati iz dijelova tise (Taxus baccata), a koristi se u borbi protiv tumora jajnika i dojki. Drugi primjer je ksilitol koji zaustavlja razvoj karijesa (uništava bakterije odgovorne za razvoj karijesa), a nalazimo ga u vanjskoj kori različitih biljaka.

"Očuvanje zelenih područja i drveća u gradovima je veoma važno jer pomaže ljudima da se oporave od stresa te da ostanu zdravi i izliječe bolesti. Postoji i novčana vrijednost u poboljšanju radne sposobnosti ljudi, budući da se smanjuju troškovi zdravstvene njege", kaže dr. Karjalainen koja će voditi sjednicu o pozitivnim učincima šuma na ljudsko zdravlje na ovogodišnjem Svjetskom šumarskom kongresu u Seulu IUFRO (International Union od Forest Research Organizations).

Izvor: biologija.com.hr