Opsjednutost čistoćom i čišćenjem kojim se stvara gotovo sterilna sredina, vjerovali ili ne, jedan je od glavnih uzroka drastičnog povećanja alergija, pa čak i kod ljudi koji ih nikada nisu imali, tvrdi istraživanje stručnjaka s Sveučilišta Montreal. To se posebno odnosi na razvijene zemlje - alergija na pelud, ekcemi, alergijska astma...

Dr. Guy Delespesse, direktor Laboratorija za istraživanje alergija montrealskog sveučilišta, kaže da je za porast slučajeva alergija odgovorna naša opsesija čistoćom. Poznato je da njih može izazvati puno toga i da ovise o mnogo čimbenika - obiteljska povijest, zagađenje zraka, hrana, stres, pušenje - ali i našoj ograničenoj izloženosti bakterijama također.

Dr Delespasse kaže kako postoji obrnut odnos između razine higijene i pojavama alergije i autoimunoloških bolesti. "Što je sterilnija okolina u kojoj dijete živi to je veći rizik da će jednoga dana dobiti alergije ili neki imunološki problem tijekom života", objašnjava stručnjak.

Davne 1980. oko10 posto zapadnjačke populacije patilo je od alergija. Danas je taj postotak porastao na 30. Danas jedno od desetoro djece ima astmu. I učestalost nije jedini problem; i stanja su sve teža i teža. U područjima u kojima su sanitarni uvjeti ostali stabilni također su se zadržale i alergije i upalne bolesti.

Činjenica je da dobra higijena smanjuje našu izloženost štetnim bakterijama, ali istovremeno nas ograđuje od korisnih mikroorganizama. Rezultat toga je činjenica da je naš probavni sustav, kao i bakterijska flora u njemu, sve siromašniji, slabiji i manje raznovrstan nego što je to bio slučaj ranije. Dr. Delespesse preporuča konzumaciju probiotika kako bi popravili to stanje. Naročito tijekom trudnoće jer će se djeci tako smanjiti rizici od dobivanja alergija. Probiotici nisu čudotvorni, ali su svakako korisni.