Zaključci su temeljeni na nasumičnoj slijepoj studiji u kojoj je sudjelovalo 25 zdravih ispitanika. Ispitanici su izloženi ispušnim plinovima u laboratoriju, a u drugoj fazi izloženi su čistom zraku.

Sudionicima je prije i nakon svake faze skeniran mozak. Nakon što su izloženi ispušnim plinovima, pokazalo se da su njihove moždane stanice slabije premrežene u regijama koje su najaktivnije tijekom introspekcije ili prisjećanja, piše Science Alert.

Ovi rezultati dosad nisu viđeni u ljudi i dok ova studija nije proučavala koje posljedice bi rezultati mogli imati na rad mozga, druga istraživanja jesu.

Prošle studije povezale su povezanost moždanih stanica sa smanjenim radnim pamćenjem i performansom u radu.

"Zabrinjava što vidimo da onečišćenje izazvano prometom ometa te mreže," kaže neuropsihologinja Jodie Gawryluk sa Sveučilišta Victoria.

"Potrebno je provesti još istraživanja kako bismo u potpunosti shvatili praktične posljedice ovih promjena, no moguće je da one mogu oštetiti sposobnost razmišljanja ili rada."

Dobre vijesti su da su promjene na mozgu bile privremene i poništene su kada su sudionici bili izloženi čistom zraku.

Ipak, zaključci mogu ukazivati na to da bi kronična izloženost zagađenom zraku mogla imati negativne posljedice na mozak.

Posljedice na javno zdravlje mogle bi biti teške, uzevši u obzir da čak do 99 posto globalne populacije udiše opasne količine onečišćenog zraka.

U Kini su nedavne studije pokazale da postoji veza između onečišćenog zraka i postizanja loših rezultata iz ispita jezika i matematike, poništavajući u prosjeku čitavu godinu obrazovanja.

"Desetljećima su znanstvenici vjerovali da bi mozak mogao biti otporan na posljedice onečišćenja zraka," objašnjava liječnik za respiratorne bolesti Chris Carlsten sa sveučilišta British Columbia. "Ova studija, prva takva u svijetu, pružila nam je nove dokaze da postoji veza između kognicije i onečišćenog zraka."

Markeri za razvoj Alzheimerove bolesti pronađeni su 2020. godine u mozgovima mladih, djece, čak i novorođenčadi u Mexico Cityju - urbanom centru u kojem su prisutne velike razine onečišćenog zraka. Nedavni podaci pokazuju da se onečišćenje značajno smanjilo tijekom pandemije koronavirusa, kada su zbog zatvaranja pale količine ispušnih plinova zbog manje vozila na cestama).

Druga istraživanja u tom gradu otkrila su i potencijalni izvor te štete: metalne nanočestice onečišćenja otkrivene u mozgovima lokalnog stanovništva.

Dvije godine kasnije, znanstvenici su otkrili da te čestice ponekad mogu zaobići zaštitnu barijeru mozga, za koju se nekad vjerovalo da štiti mozak od njihovog prodora.

Posljednja studija proučavala je samo ispušne plinove automobila, no moguće je da druge vrste onečišćenja zraka stvaraju veću štetu i u mnogo manje vremena.

Prije nego je plin s olovom zabranjen u SAD-u, istraživači procjenjuju da je 170 milijuna Amerikanaca udisalo otrovne plinove, što je rezultiralo ukupnim gubitkom od 824 milijuna IQ bodova (gotovo tri po osobi).

Plin danas ne sadrži olovo, no to ne znači da je zdrav za vaša pluća ili mozak.

"Trebali biste dvaput razmisliti prije nego sljedeći put otvorite prozor u automobilu," upozorava Carlsten. "Važno je osigurati da vam je filter zraka u automobilu ispravan. Ako hodate ulicom ili vozite bicikl, pokušajte se kretati rutama na kojima nema toliko prometa."

Za veliku većinu globalne populacije, onečišćenje zraka je nažalost neizbježno i upravo zato moramo znati što ono dugoročno čini našem mozgu.