Zdrave namirnice trebale bi nam pomoći da održimo funkcioniranje organizma na optimalan način, no u moru istraživanja koje svaki dan nalaze svoj put do medija vrlo često slušamo kontradiktorne informacije.

Neka su nam zanimljiva, neka zabavna, neka nam nisu najjasnija, za neka bi samo htjeli da su istinita. Nova istraživanja se objavljuju svakog dana, a u moru njih, ponekad se teško snaći...

Kava, čokolada i zeleni čaj su namirnice koje su prema pojedinim istraživanjima dobre za vaše zdravlje. Istovremeno, prema nekim drugim istraživanjima, nisu dobre. Nutricionistu Nenadu Bratkoviću stoga često dolaze zbunjeni građani.

"Kada je riječ o čokoladi, ja bih rekao da je dobra ona od 72 posto, 80 pogotovo, nadalje... Govorimo o vrlo povoljnom učinku tamne čokolade i tamnog kakaa, ne o mliječnoj čokoladi", pojašnjava nutricionist Bratković.

Slično je i s crnim čajem. Dobar je antioksidans, no svojstva se mijenjaju kad se doda mlijeko. Isto je i s kavom...

"Radi se o pogrešnom tumačenju tih istraživanja. Tumačenje tih istraživanja rade laici, ne gledaju ključne detalje vezane uz istraživanja i onda u javnost upravo dođe informacija koja je kontradiktorna ili nema neku vrijednost", kaže Bratković.

Važno je, kaže, istraživanja i razlikovati. Ovisno o tome kako se provode i tko ih radi. Pa navodi primjer nedavnog istraživanja koje kaže da je fast food dobar za sportaše.

"Međutim, ključno je bilo u tom istraživanju, osim što je vjerojatno bilo plaćeno, da je bio akutni učinak kroz 2, 3 ,5 dana. Ali ta bi studija bila prava da se istraživao dugoročni učinak na zdravlje", kaže Bratković. 

Prava zbrka nastaje kod svega što nosi oznaku genetski modificiranog. Da se istraživanja prenose svakako i površno, a da su i znanstvenici krivi, kaže Domagoj Šimić, predsjednik vladinog Vijeća za GMO. Krajnji je rezultat a priori loš stav većine ljudi.

"Nažalost da. Ali odmah treba reći da treba razlikovati tehnologiju i proizvode od te tehnologije. Imamo tehnologiju koja je sama po sebi neutralna i donosi vrlo zanimljiva i izazovna istraživanja za koja se očekuje u budućnosti da će biti i neki znanstveni proboji. Ne samo u poljopriviredi, nego i u medicini, i to koje ta tehnologija omogućuje. S druge strane, imamo proizvode te tehnologije, koji mogu biti dobri i loši", kaže Šimić.

Je li čaša crnog vina doista jednaka satu provedenom u teretani? Možda i je, da bar, a možda su istraživači pretjerali. Zašto bi se jedan znanstvenik usudio objaviti nešto upitno? Zapravo postoji prilično dobar razlog.

"Apsolutno je jedan od razloga da se pojavljuju gotovo bizarna istraživanja to da ljudi istraživači, pokušavaju razvući svoju tezu, zaključak, do te mjere da postane interesantan medijima. Onda se njihovi kolege lupaju po glavi i misle dobro kako si ti došao do tog zaključka", kaže Saša Ceci, fizičar na Institutu Ruđer Bošković.

Fizičar Saša Ceci, koji i sam objavljuje radove, objašnjava da o interesu javnosti ovisi i financiranje. A urednik znanstvenog časopisa radije će objaviti zanimljivo istraživanje, makar i upitne vrijednosti.

"Takav rad, još ako govori o nečem tipa 'čovjek ugrizao psa',  urednik će biti sklon tome da objavi taj rad. Jer ako je taj rad pogrešan, a objavljen, časopis ne samo da neće biti kažnjen zbog toga, bit će i nagrađen", kaže Ceci.

Jer će se u brojnim komentarima spominjati. Svaki marketing je, kažu - dobar marketing. Pa makar vam na kraju ništa nije jasno.