Švedski znanstvenici dokazali su da se insekticidi, fungicidi i regulatori rasta mogu akumulirati u organizmu, kako kod odraslih, tako i kod djece. Ipak, ako tijekom dva tjedna ne konzumiramo hranu kontaminiranu pesticidima, razina tih toksina u tijelu može pasti na nulu. Upravo je to razlog zbog kojeg je važno izbjegavati hranu tretiranu pesticidima.

U dokumentima iz 2008. navodi se da se mnogi pesticidi smatraju neurotoksinima, koji mogu utjecati na mozak sisavaca i ljudi. Istraživanja su pokazala snažnu povezanost između izloženosti pesticidima i Parkinsonove bolesti - kroničnog i progresivnog poremećaja pokreta.

Prema izvješću iz 2011., utvrđeno je da glifosat uzrokuje između 60 i 100 posto zagađenja zraka. U Europi je više od 40 posto podzemnih voda pozitivno na prisutnost glifosata, dok su njemački znanstvenici ovaj pesticid otkrili i u ljudskom urinu. Glifosat je pronađen i u krvi, pa čak i u majčinom mlijeku.

Djeca su osjetljivija na toksine nego odrasli. Američka akademija pedijatara upozorava da je izloženost pesticidima u ranom djetinjstvu povezana s pojavom karcinoma kod djece, smanjenim kognitivnim sposobnostima i poremećajima u ponašanju.

Istraživanja su pokazala da predškolci izloženi pesticidima imaju slabiju izdržljivost, lošiju koordinaciju oka i ruke, kao i slabije kratkoročno pamćenje u odnosu na djecu koja nisu bila izložena istim razinama toksina.

Kako biste smanjili rizik od ovih zdravstvenih problema, preporučuje se izbjegavati konzumaciju sljedećeg povrća - osim ako nije organski uzgojeno ili uzgojeno u vlastitom vrtu: Celer, špinat, rajčica, cherry rajčice, krastavci i paprike.