Zanimljivo je da se neki vitamini kuhanjem gube, dok drugi postaju dostupniji organizmu, a sve ovisi od pojedinačnog odabira namirnica.

Neki tvrde da je konzumiranje sirove hrane put ka boljem zdravlju. Međutim, određena kuhana hrana ima jasne nutritivne prednosti.

Iako postoje različite razine ishrane sirovom hranom, to podrazumijeva da se jede uglavnom negrijana, nekuhana i neprerađena hrana.

Zagovornici takve prehrane tvrde da je sirova hrana hranljivija od kuhane, jer se enzimi, zajedno sa nekim hranjivim sastojcima, uništavaju u procesu kuhanja, pa smatraju da je kuhana hrana zapravo otrovna.

>> Najzdraviji načini pripremanja hrane >>

Iako postoje neke prednosti konzumiranja sirovog voća i povrća, postoje i potencijalni problemi s prehranom koja sadrži samo sirovu hranu. Zbog toga je ishranu sa sirovom hranom teško slijediti, a broj ljudi koji se dugoročno drže potpuno sirove ishrane vrlo je mali.

Pojedine namirnice sadrže opasne bakterije i mikroorganizme koji se eliminiraju samo kuhanjem. Ako jedete potpuno sirovu hranu koja uključuje ribu i meso, postoji rizik od razvoja bolesti koja se prenosi hranom.

Kuhana hrana se lakše probavlja - žvakanje je važan i prvi korak u procesu probave. Čin žvakanja razbija velike komade hrane na male čestice koje se mogu probaviti. Nepravilno sažvakana hrana je mnogo teža za probavljanje i može dovesti do pojave plinova i nadutosti. Potrebno je znatno više energije i truda za pravilno žvakanje sirove hrane od one koja je kuhana. Proces kuhanja hrane razgrađuje neka njena vlakna i zidove biljnih stanica, što olakšava organizmu probavu i apsorpciju hranljivih sastojaka.

>> 5 pogrešaka u kuhanju >>

Kuhanje može uništiti enzime u hrani - kada konzumirate hranu, probavni enzimi u vašem tijelu pomažu da je razgradite na molekule koje se mogu apsorbirati. Hrana koju jedete također sadrži enzime koji pomažu probavi. Enzimi su osetljivi na toplinu i lako se deaktiviraju kada su izloženi visokim temperaturama. Ustvari, gotovo svi enzimi se deaktiviraju na temperaturama preko 47°C. Ovo je jedan od primarnih argumenata u korist ishrane sirovom hranom. Kada se tijekom postupka kuhanja enzimi hrane promijene, potrebno je više enzima da se ona probavi. Pristalice prehrane koja se temelji na sirovoj hrani tvrde da ovo stvara stres vašem tijelu i može dovesti do nedostatka enzima. Međutim, ne postoje znanstvene studije koje bi podržale ovu tvrdnju.Ljudsko tijelo proizvodi enzime nužne za probavu hrane, a tijelo apsorbira i ponovo luči neke enzime, pa je malo vjerojatno da će probavljanje hrane dovesti do nedostatka enzima. Znanost još nije pokazala negativne zdravstvene učinke konzumiranja kuhane hrane s denaturiranim enzimima.

>> Loše navike u kuhanju kojih se morate riješiti >>

Kuhanje ubija štetne bakterije i mikroorganizme - određenu hranu je bolje jesti kuhanu, jer sirove verzije mogu sadržavati štetne bakterije. Kuhanje hrane učinkovito ubija bakterije koje mogu uzrokovati bolesti koje se prenose hranom. Međutim, voće i povrće je generalno sigurno jesti sirovo, sve dok nije zagađeno. Špinat, zelenu salatu i rajčice najčešće zagađuju bakterije, dok sirovo meso, riba, jaja i mliječni proizvodi često sadrže bakterije koje vam mogu naštetiti.

Sve zavisi od vrste hrane - ni ishrana potpuno sirovim ni potpuno kuhanim namirnicama ne može se znanstveno opravdati. To je zbog toga što i sirovo i kuhano voće i povrće imaju razne zdravstvene prednosti, uključujući niži rizik od kroničnih bolesti. Namirnice koje je zdravije jesti sirove su brokula, kupus, luk, češnjak, piše Healthline. Namirnice koje su zdravije kada su kuhane su šparoge, špinat, rajčica, mrkva, krumpir, mahunarke, meso i riba.

>> Tri kardinalne pogreške pri kuhanju >>

U procesu kuhanja gube se neki vitamini topivi u vodi - sirova hrana može biti bogatija određenim hranjivim sastojcima od kuhane koji se mogu izgubiti tijekom postupka kuhanja. Istraživanja su pokazala da su vitamini topivi u vodi, poput vitamina C i vitamina B, posebno osjetljivi na visoke temperature tijekom kuhanja. Zapravo, voda koja proključa može smanjiti sadržaj vitamina povrća za 50 do 60 posto. Neki minerali i vitamin A takođe se gube tijekom kuhanja, iako u manjoj meri. Kuhanje uglavnom ne utječe na vitamine D, E i K topive u mastima. Ključanjem se postiže najveći gubitak hranjivih sastojaka, dok drugi načini kuhanja učinkovitije održavaju sadržaj hranjivih sastojaka u hrani. Kuhanje povrća na pari, prženje i miješanje neke su od najboljih metoda kuhanja povrća kada je reč o zadržavanju hranjivih sastojaka.