Zdravlje je najvažnije u životu, reći će svi i odmahnuti rukom sve dok im se istinitost te izreke ne pokaže na vlastitom primjeru - kad se razbole.

Nije stoga ni čudo da razum u relativno malom omjeru utječe na ponašanje u pogledu vlastitog zdravlja, kako tvrdi njemačka psihologinja Julia Scharnhorst.

"Većina ljudi u svojim dvadesetim godinama ne razmišlja o tome da će si produžiti život za pet godina u starosti ako sada počne trčati i jesti zdravu hranu", kaže Scharnhorst. "Većini ljudi je teško percipirati nagradu za cilj koji se nalazi u dalekoj budućnosti".

Govoriti 15-godišnjaku da ne smije pušiti jer će u suprotnom umrijeti sa 65 godina, gotovo u pravilu neće uroditi plodom, rekla je psihologinja i naglasila da većina ljudi ne prihvaća zdrave životne navike sve dok im vršnjaci ne počnu umirati ili dok sami ne obole.

"Počinjemo činiti nešto za vlastito zdravlje tek kada loše vijesti dođu blizu. Razmišljanje na dugi rok naprosto nije dio naše psihološke prirode".

Scharnhorst kaže da ponašanje vezano uz zdravlje dosta ovisi o trendovima. "Dijete povezane s krvnim grupama, makrobiotičke dijete, veganstvo i slične stvari, ne mogu se objasniti racionalno. To je hir", rekla je.