Ljutnja je jedna od 4 osnovne emocije. Razvila se kao oblik odgovora na stvarnu ili potencijalnu prijetnju te je ujedno i obrambeni mehanizam potreban za opstanak. Često bude instinktivni i nekontrolirani odgovor na određene situacije ili ljude zbog kojeg kasnije najčešće zažalimo i poželimo da smo drugačije reagirali. Kaže se da je normalno i zdravo osjetiti i pokazati ljutnju, ali da je zaista uvijek tako?

Znamo li što se događa u našem tijelu i kako ljutnja utječe na naše zdravlje i energiju? Kako se drugi osjećaju u našoj blizini kad smo ljuti; osjećaju li pozitivnu ili negativnu energiju, žele li biti s nama ili pobjeći od nas?

Ne postoji ljutnja bez razloga, uvijek ima neki uzrok i okidač: od stresa i situacija na poslu ili unutar obitelji, loši međuljudski odnosi, osobni problemi, svađe, dugotrajno čekanje u redovima, otkazivanje planova, biološke promjene u tijelu (hormonalni poremećaji), traumatski događaji i mnogi drugi. Ponekad i nebitna sitnica može potaknuti vulkan ljutnje i nezadovoljstva u nama i dovesti do bijesa.

Kako nastaje ljutnja?

Sve kreće iz mozga. Uzrok ljutnje ili okidač aktivira amigdalu i prije nego postanemo svjesni da smo ljuti. Amigdala aktivira hipotalamus, on aktivira hipofizu, hipofiza aktivira nadbubrežnu žlijezde koja luči hormone stresa: kortizol, adrenalin i noradrenalin. Visoke razine kortizola suprimiraju aktivnost prefrontalnog korteksa zbog čega u datom trenutku ne možemo donositi pozitivne odluke i predvidjeti tj. kontrolirati sljedeći korak u reakciji. Istovremeno dolazi do smanjenja aktivnosti hipokampusa, slabljenja funkcije kratkoročnog pamćenja zbog čega se možda nećemo moći sjetiti što bismo trebali ili željeli reći u trenutnoj situaciji.

Previše kortizola smanjuje količinu serotonina - hormona sreće zbog čega se lakše i brže možemo razljutiti ili osjetiti bol te se dovesti do nekontroliranog agresivnog ili depresivnog ponašanja.

Povećana razina hormona stresa negativno utječe na kardiovaskularni sustav: ubrzava otkucaje srca, povisuje krvni tlak, povisuje razinu glukoze i masnoća u krvi i dr. Kada ti simptomi postanu kronični, dolazi do začepljenja i oštećenja krvnih žila te potencijalnog srčanog ili moždanog udara. Imunološki sustav također slabi (remeti se funkcija štitnjače, pada broj imunoloških stanica koje štite od raka i virusnih bolesti), probavni sustav se remeti (razni probavni problemi sa želucem i crijevima), migrene i glavobolje postaju sve učestalije i jače, raste očni tlak, oslabljuje vid, mijenja se gustoća kostiju i dr. Cijeli organizam fizički pati i s vremenom se razbolijeva.

Kako izražavamo ljutnju?

Ljutnja se može očitovati na više različitih načina, a najčešće se izražava aktivno prema van i prema unutra te pasivno, kao i agresija.

Otvoreniji ljudi skloniji su izražavanju ljutnje na van: viču, impulzivno govore i što misle i što ne misle (zbog čega često zažale poslije), bacaju stvari, udaraju, nervozni su, nestrpljivi, mogu potpuno izgubiti kontrolu nad sobom i tada nanijeti veliku psihičku i fizičku štetu drugima i samima sebi.

Zatvoreniji, povučeni ljudi više izražavaju ljutnju prema unutra, usmjeravaju negativne emocije prema sebi jer se boje ili ne znaju kako reći i izraziti što osjećaju i misle na van. Takvo reagiranje je vrlo štetno po samu osobu jer dovodi do pada samopoštovanja, rasta osjećaja krivnje, nezadovoljstva i frustracija, depresije i posljedično fizičkih zdravstvenih problema.

Pasivno izražavanje ljutnje ili potiskivanje emocija uključuje korištenje neizravnih i suptilnih načina izražavanja ljutnje: sarkastični odgovori, durenje, šutnja, pogledi očima ili kretnje rukama, određeni položaji tijela, pasivna agresija. Potisnute emocije također negativno utječu na naše psihičko i fizičko zdravlje.

Bez obzira na koji način izražavamo ljutnju, gubimo jako puno životne energije i iscrpljujemo naše tijelo, duh i um te se posljedično prije ili kasnije razbolijevamo. Istovremeno prebacujemo negativnu energiju u svoju okolinu, na druge ljude čime oštećujemo i njihovo zdravlje i duh. Zapravo, ne radimo ništa pozitivno. Trenutno se osjećamo lakše kad izbacimo ljutnju iz sebe, ali razmišljamo li što smo sebi iznutra napravili trenutno i dugoročno na psihičkoj, fizičkoj i energetskoj razini?

Ako metode poput meditacije i drugih tehnika psihičkog i fizičkog opuštanja i smirivanja, antistres tretmana i terapija (refleksoterapija, masaža glave..), sporta/fizičke aktivnosti, slušanja glazbe, pisanja i čitanja, razgovora sa bližnjima ne pomažu u smirivanju i kontroli ljutnje, potrebno je potražiti stručnu pomoć za rješavanje problema.

maminkutak.com