Prosinac i siječanj trebali bi biti najradosniji mjeseci u godini jer u tim mjesecima ima najviše blagdana (Sveti Nikola, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Nova Godina, Sveta tri kralja), a tu su još i školski praznici i zimovanja.

Za očekivati je da se većina ljudi u to vrijeme osjeća sretno i radosno. To je vrijeme darivanja, vrijeme kupovanja i poklanjanja, vrijeme druženja, vrijeme kada se ljudi posvećuju obitelji i prijateljima, kada se okreću svojoj nutrini i prisjećaju se djetinjstva. Svi se pripremaju za blagdane, sve je užurbano, trgovi i ulice su okićeni, trgovine i trgovački centri mame prigodnom glazbom i poklonima. To je vrijeme ispunjeno veseljem, radošću i optimizmom.  No, svi se ljudi u to vrijeme ne osjećaju tako.

Kasna jesen i početak zime period je godine kada dani postaju sve kraći, a noći sve duže.

Vrijeme je mračno i tmurno. To je vrijeme kada mnoge osobe koje su sklone psihičkim poremećajima i depresiji zapadaju u depresivna stanja.

Neke osobe polako tonu u melankoliju kako dani postaju sve kraći, a noći sve duže jer se mrak javlja već u popodnevnim satima.

Sezonska (ili zimska) depresija od ranih je osamdesetih godina prošlog stoljeća priznata kao legitiman oblik depresivnih poremećaja.

U hladnim zimskim mjesecima dosta je česta blaga forma depresije poznata kao zimski "blues" (Winter Blues). U nekih se osoba u vrijeme Božićnih blagdana javlja depresija poznata kao Božićna tuga ili Božićni "blues" (Christmas Blues) kada se unutarnja praznina, tuga i usamljenost depresivnih osoba sučeljava s blagdanskim radostima okoline.

Koje su osobe sklone blagdanskoj depresiji?

To su prvenstveno sobe koje su usamljene, osobe koje žive same, daleko od članova obitelji, osobe u velikim gradovima koje nemaju puno prijatelja, starije osobe koje su izgubile životne partnere, osobe koje su se razvele, prekinule emocionalnu vezu, doživjele smrt bliske osobe pa je ovo prvi blagdani bez tih dragih osoba, osobe u besparici. Kaže se da se u to vrijeme osamljene osobe osjećaju još usamljenije, a osobe u besparici još siromašnije.

Vrijeme blagdana je i vrijeme kada postoji "višak slobodnog vremena". Ukoliko ga se nema s kime podijeliti ili ga se ne može kvalitetno ispuniti i iskoristiti zapada se u depresivno raspoloženje. Koliko god opterećenost poslom i svakodnevne obaveze predstavljaju veliki teret, promjena dnevne rutine u smislu naglog nastanka slobodnog vremena dovodi do osjećaja praznine, usamljenosti i ima se vremena za nepotrebna razmišljanja i analize uglavnom o onome što nedostaje, čega nema. Neke osobe imaju osjećaj da iz nekih razloga nisu u mogućnosti ostvariti svoje ciljeve, motive, potrebe i interese. Takve osobe imaju osjećaj da se svi drugi vesele i zabavljaju. Blagdansko vrijeme je vrijeme kada se bilježi veći broj psihijatrijskih intervencija i veći broj suicida. Mnogi se ljudi u tom razdoblju zatvaraju u kuću i povlače u sebe.

Kao izbjeći blagdansku i post blagdansku depresiju?

Mnogi ljudi imaju velika očekivanja od blagdana, te ako se cijela priča pretvori u nešto manje od očekivanoga postaju tužni i nesretni.

U zadnje vrijeme blagdani su jako komercijalizirani, gubi se duhovna komponenta blagdana.

Društvo pred pojedince stavlja imperativ bjesomučnog trošenja i kupovanja. Teži se materijalnom izobilju i nesmetanoj i neograničenoj osobnoj slobodi. Cilj života je maksimalno zadovoljenje bilo koje želje - radikalni hedonizam. Sreća se počinje kupovati, no za to nikada dovoljno novaca. Pojedinac u takvom društvu postaje sve nesigurniji, a njegova nesigurnost postaje izvorom trajnog straha, tjeskobe, a život mu se pretvara u kronični stres. Svi postajemo svjesni tog kaotičnog i neprirodnog stanja ali i dalje živimo u zabludi da se to ne događa nama nego nekom drugom. Mnogi ljudi imaju velika očekivanja od blagdana. Ako se cijela priča pretvori u nešto manje od onoga što su očekivali postaju tužni i nesretni. Zato se kaže da nije sretan (bogat) onaj koji puno ima, nego onaj koji malo traži. Nije dobro postavljati nerealna očekivanja i zahtjeve.

Za vrijeme blagdana dolazi do promjene dnevne rutine, promjene prehrane (puno slatke i masne hrane), promjena spavanja, troše se velike količine hrane i alkohola. Prejedanje, konzumiranje više alkohola nego inače, premalo odmaranja i neredovito spavanje pospješuju pojavi depresije.

Vrijeme blagdana je vrijeme upućenosti članova obitelji jedni na druge.

Forsira se nerealna idealistička slika složne obitelji. Ljudi koji su usamljeni imaju sliku kako su svi drugi na okupu sa svojim obiteljima i kako su svi sretni i zadovoljni. Bilo da im smeta nametanje slavljeničkog raspoloženja, bilo da su sami i nemaju s kime podijeliti tu (nametnutu) radost, ili su jednostavno osjetljivi na prosinački mrak, oblake i bljuzgu, mnogi ljudi upadaju u depresiju, koja može biti toliko teška da zahtijeva liječničku pomoć. Uz to, oni koji već imaju depresiju, mogu doživjeti pogoršanje zdravstvenog stanja.

Ekonomski stresori, ponajprije nedostatak novca ili nerazumno trošenje pospješuju nastanak blagdanske i postblagdanske depresije. Mudro je procijeniti koliko se novaca može potrošiti i držati se te odluke. Nemojte idealizirati blagdansko razdoblje. Ne pokušavajte proživjeti najbolje blagdane u povijesti. Ne dajte se zavesti bezbrojnim oglasima koji prikazuju savršen Božić, jer biste se mogli razočarati kad stvarnost ne uspije oponašati reklame. Očekivanja i zahtjeve trebalo bi svesti na realnu mjeru.

Kako izbjeći blagdansku i post blagdansku depresiju?

Nije tako komplicirano - ne mora se biti dio sveopćeg ludila. Treba prihvatiti vlastite stavove i osjećaje kao normalne. Ne previsoko postavljati ciljeve, treba uživati u sitnicama, raditi u skladu sa svojim željama i potrebama, odmarati se. Nikako ne trošiti novac koji nemate.