« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 11 dana i 6 sati
ZANIMLJIVO!

Kako funkcionira mozak adolescenata

S tinejdžerskim su godinama povezani mnogi stereotipi i mnogi klišeji.

Što se mota u tim glavama punim hormona?
Što se mota u tim glavama punim hormona? (Pixabay)
Više o

tinejdžeri

,

mozak

,

funkcioniranje

Kojim biste riječima opisali prosječnog tinejdžera? Većina ljudi iskoristila bi jedan od sljedećih pridjeva: nervozan, podvodljiv ili sklon promjenama ponašanja.

Iako je jasno da su tinejdžerske godine doba kojemu se pripisuju mnogi stereotipi, isto tako s njime su povezani mnogi klišeji. Međutim, neuroznanost dokazala je da u mozgu, tijekom tih godina, dolazi ni do značajnih promjena. Sve ono za što optužujemo adolescente, da bezglavo riskiraju ili su nesmotreni, zapravo potječe iz tih promjena. A problem je samo u tome što se mnogi tinejdžeri ne uklapaju u stereotipe.

Iako znamo da je svaka osoba drugačija, većina studija okreće se proučavanju prosjeka. Što se događa u prosječnom mozgu tijekom tih godina? Koje je prosječno tinejdžersko ponašanje? Dakako, saznati ono što vrijedi za prosjek ne znači objasniti svaki pojedini slučaj.

Razumijevanje individualnih različitosti

Individualne razlike svakoga od nas, malog ili velikog, čine drugačijima. Isto tako, trebalo bi se usredotočiti na spoznavanje tih različitosti kod adolescenata. Već je otkriveno da genetika, prehrana, odgoj i mentalni poremećaju utječu na razvoj mozga i naše ponašanje tijekom tih godina.
Lucy Foulkes, profesorica psihologije na sveučilištu u Yorku, svojem je isrtraživanju pridodala i analizu ostalih faktora koji utječu na razvoj mozga: socioekonomski status te veza s okolinom i povezanost s kulturom.
Socioekonomski status opisuje položaj osobe u društvu i njezinu financijsku situaciju, a često je ograničen razinom edukacije roditelja i obiteljskim prihodom.

Mozak se razvija ovisno o socioekonomskoj situaciji, ali istraživanja još ne objašnjavaju zašto. Razlog može biti, primjerice, da je odrastanje u siromašnijem okruženju povezano s nekvalitetnom prehranom, što potiče veće razine stresa, koji utječe na razvoj mozga.

Društvo i kultura

Važno je i ponašanje koje adolescenti pokazuju u školi i društvu. U tim su godinama česta zlostavljanja, što ostavlja traga na ljudskom razvoju - mozak osobe koje je trpjela zlostavljanja od strane kolega postaje osjetljiviji zbog osjećaja marginaliziranosti. Mozak onih koji se dobro snalaze u društvu postaje otporniji na razvijanje mentalnih problema.
Adolescenske godine ne određuju naš smjer u životu time što smo tijekom njih primorati odabrati buduću karijeru. Određuju nas i godine koje provedemo učeći, vrijeme koje provodimo s obitelji ili čak započinjanje vlastite.

Nedavno je znanost počelo zanimati kako te manje različitosti utječu na mozak adolescenata. Razlog zašto se dosad nije pridavala pažnja analizi individualnih razlika je taj što je to polje proučavanja staro tek oko 20 godina, a kako bi se došlo do pojedinačnih primjera, prvo treba proučiti prosjek - a za to treba vremena.
Osim toga, uzmimo u obzir i manjak tehnologije, koja se prethodnih godina tek razvijala, te financijske troškove koje ona uključuje.

Prvi korak u smjeru proučavanja individualnih razlika je priznavanje činjenice da one postoje. Primjerice, način na koji adolescent uči ovisi o specifičnim uzorcima u razvoju njegova mozga, te strategijama edukacije koje se temelje na prosjeku zbog čega je njihovo djelovanje ograničeno.

Na prosjeku se temelje i reklamne kampanje poput seksualnog zdravlja i seksualnosti, što ponovno potiče izdvajanje drugačijih.

Foulkes upozorava da razumijevanje individualnih razlika kod tinejdžera nije problem jedne države, već je od globalne važnosti. Što ih prije razumijemo, time ćemo ih ranije moći iskoristiti za njihovo uklapanje u škole i društvo.

Piše: Andrea Holi
15.05.2018. 13:02:00
Novi komentar
nužno
nužno