« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 9 godina i 4 mjeseca
FOOD YOGA

Jogom protiv napadaja gladi

Krajnje je vrijeme da sjednemo, opustimo se i odbacimo opsjednutost pojedinim namirnicama

Mrkve
Mrkve (MWN)
Više o

zdravlje

,

zdrava prehrana

,

nezdrava hrana

,

prehrambene navike

,

slow food

,

yoga

,

joga i zdravlje

,

food yoga

Živimo u vremenu u kojem umjesto kvalitetnog ručka radije posežemo za sendvičima i grickalicama. Iako više od prethodnih generacija brojimo kalorije i pazimo na postotak masnoće u namirnicama, postavlja se pitanje jesmo li svjesni što doista jedemo?

Joga je utemeljena na filozofiji postizanja ravnoteže duha i tijela. Učiteljica joge Katrina Repka (na slici) dugi niz godina borila se s nezdravim prehrambenim navikama prije nego što se počela baviti jogom. Patila je od bulimije i shvatila da većina ljudi njeguje izuzetno nezdrav odnos prema hrani te da nismo u stanju kontrolirati svoje napadaje gladi.

"Ključ joge i prehrane je pronaći pravi balans. Nije dobro da vam se izmjenjuju dani u kojima se hranite zdravo i oni u kojima jedete lošu hranu. Ako se bavite jogom postoji mogućnost da će vam se promijeniti način razmišljanja o hrani nabolje", objašnjava Repka koja jogu vježba svakodnevno.

"Redovito bavljenje jogom dovodi u ravnotežu endokrini i hormonalni sustav i s vremenom nestaje žudnja za primjerice čokoladicom u tri sata popodne", tvrdi Repka i napominje da su ljudi danas izgubili povezanost sa svojim tijelom.

Naučite voljeti sebe

Jedan od principa joge nalaže da naučite voljeti sebe i cijeniti sve što unosite u svoje tijelo. Svadhyaya, studija samoga sebe, ključna je kako bi počeli slušati tijelo i doznali koju hranu ono doista treba.

"Povezanost sa samim sobom omogućit će vam da razumijete poruke poput osjećaja sitosti i pomoći vam da promijenite sheme ponašanja. Jednom kad usvojite tu svijest kroz jogu, razumjet ćete koje prehrambene odluke vam štete a koje ne", tvrdi iskusna učiteljica. Drugim riječima, jednom kad naučimo živjeti bez nekih namirnica, bit ćemo u stanju reći "Ne!" samima sebi kad dođemo u napast da pojedemo nešto za što znamo da nije dobro za nas.  

Slow food

Iako zvuči jednostavno, vrlo je teško steći vještinu da namirnice u organizam unosimo polako. Prema Repki, velik dio naših problema s hranom proizlazi iz brzog načina života i činjenice da više ne znamo uživati u kulinarstvu. Na putu do posla tako radije stanemo u pekari i kupimo krafnu nego da si za doručak pripremimo zobenu kašu.

Sue Braithwaite, volonterka međunarodnog pokreta "Slow Food" kojim se ljude nastoji potaknuti da počnu razmišljati o tome što i kako jedu, upozorava da je krajnje vrijeme da sjednemo, opustimo se i odbacimo opsjednutost pojedinim namirnicama.

Inicijativa postoji već 20 godina a volonteri rade na tome da ljude nauče kako usporiti i prepustiti se užitku te kako odabrati kvalitetne namirnice pošto bi nam kvaliteta uvijek trebala biti važnija od količine.

"Slow food nije samo čista suprotnost fast foodu nego i učenje da je važno jesti kvalitetnu hranu koja nam je svima dostupna. Konzumerizam nas je nepotrebno okrenuo prema jeftinoj hrani umjesto onoj koja je kvalitetna i hranjiva", zaključuje Sue koja nas poziva da usporimo i počnemo uživati u onome što jedemo.

Piše: Romina McGuinness/ Metro World News
11.05.2011. 19:19:00
Novi komentar
nužno
nužno