Poslijepodnevno spavanje često vežemo uz lijenost, uz neke poslovične predrasude prema ljudima koji to rade, no sve je više argumenata koji ukazuju da je takva siesta izuzetno zdrava za organizam. 

Znamo da i takav kratak san, od dvadesetak minuta do pola sata, osvježava mozak i vraća energiju i koncentraciju. No, uz to, po podacima iznesenim na godišnjoj konferenciji Europskoga kardiološkog društva održanoj u Londonu, ono se povezuje sa sniženim krvnim tlakom te utječe na smanjenje rizika od srčanog udara i ostalih kardiovaskularnih bolesti, prenosi portal IFLScience.

U opservacijskoj je studiji ispitano gotovo 400 muškaraca i žena srednjih godina s hipertenzijom, stanjem za vrijeme kojega je krvni tlak neprestano neuobičajeno visok.

Istraživanje je pokazalo da je kod osoba koje imaju običaj poslijepodne odspavati, 24-satni ambulantni sistolički krvni tlak prosječno bio za 5 posto niži u usporedbi s pacijentima koji nisu spavali poslijepodne.

I premda se ta razlika na prvi pogled čini malenom, voditelj studije dr. Manolis Kallistratos je na konferenciji za novinare rekao da čak i "sniženje tlaka od 2 mm Hg smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti za 10 posto".

Ustanovljeno je da poslijepodnevno spavanje smanjuje sistolički krvni tlak za 3 mm Hg po svakome satu spavanja, što je prosječno 5 mm Hg tijekom popodnevnoga sna, a za usporedbu, mala doza antihipertenzivnih lijekova sistolički tlak smanjuje za 5 do 7 mm Hg.

Još jedan podatak koji ide u prilog onima koji poslijepodne vole "ubiti oko".

Studija je pokazala da je dulji san povezan s većim sniženjem krvnoga tlaka. Utvrđeno je da jedan sat sna daje najbolje rezultate.

Treba napomenuti i da je drijemanje korisnije od običnoga poslijepodnevnog odmaranja. Kallistratos kaže da je najveće sniženje krvnog tlaka uslijedilo neposredno prije REM faze, što upućuje na to da treba uistinu utonuti u dubok san da bi se uočila razlika u smanjenju krvnog tlaka.

- Nažalost, poslijepodnevno spavanje je navika koja danas predstavlja privilegij za velik dio ljudi koji svakodnevno rade od devet do pet ili kasnije, a i dnevna rutina je intenzivnija - kazao je Kalistratos.