U mnogim je istraživanjima već potvrđeno da je visoki kvocijent inteligencije u djece povezan sa zdravijim i duljim životom u starijoj dobi, no razlozi nisu bili posve jasni.

Rezultati nove studije objavljene u American Journal of Public Health mogle bi odgovoriti na ovo pitanje. Naime, istraživanje je pokazalo da inteligencija u dječjoj dobi indirektno utječe na dugoročno zdravlje srca zato što utječe na obrazovanje, posao i zdravstvene navike u odrasloj dobi.

Britanski znanstvenici proučavali su podatke preko devet tisuća Britanaca rođenih još 1958. Kad im je bilo 11 godina testirana im je inteligencija, a kad su navršili 45 godina izmjereni su im rizični faktori za srčane bolesti, kao što su pretilost ili krvni tlak.

Stručnjaci su otkrili da postoji povezanost između opće inteligencije izmjerene u dječjoj dobi i krvnog tlaka, šećera ili težine u odrasloj dobi.

Životne navike u odrasloj dobi, uključujući pušenje i prehranu, bile su vrlo važne za zaključke istraživanja. Znanstvenici kažu da dječja inteligencija, putem povezanosti s obrazovanjem i zaposlenjem, može utjecati na pristup odrasle osobe zdravstvenoj njezi. Također može utjecati na svijest odrasle osobe o zdravlju i na sposobnost da se zdravstvene informacije razumiju i da se u skladu s njima djeluje.

Ova saznanja dovode do zaključka stručnjaka da kognitivne sposobnosti u dječjoj dobi mogu snažno utjecati na smanjenje oboljenja od srčanih bolesti.