Stručnjaci za neurologiju uspjeli su pronaći skupine stanica u mozgu u kojima nastaje anksioznost, kojima su dali ime „stanice anksioznosti". No ono što nas pritom još i više treba veseliti jest činjenica da su uspjeli doći do zaključka kako kontrolirati te neurone koji potiču zabrinutost što će pomoći u redukciji simptoma anksioznosti (istraživanje dostupno u časopisu Neuron).

To su postigli korišteći tehniku zvanu „calcium imaging" na miševima. Tehnika uključuje umetanje minijaturnih mikroskopa u stanice mišjeg mozga i snimanje njihove aktivnosti u hipocampusu tijekom cijelog dana.

U stresnom stanju (u njihovom slučaju, kad su se našli izloženi predatorima), stručnjaci su očitali visoke razine aktivnosti u stražnjem dijelu hipokampusa. Što su miševi bili pod većim stresom, time je taj dio mozga bio aktivniji.

Profesor psihijatrije, Rene Hen, vjeruje da te „stanice anksioznosti" postoje i u ljudskom mozgu.

Kontroliranje spomenutih stanica znanstvenici su testirali uz pomoć oktogenetike, proces koji uključuje zrake svjetla, kako bi „isključili" osjećaj anksioznosti. U tom su stanju miševi pokazivali manje straha, postali su hrabriji i odvojili se od zidova kako bi krenuli prema otvorenom prostoru. Kada su stanice bile stimulirane strahom, miševi su se povlačili na dijelove prostora na kojima su se osjećali zaštićenije - uza zidove.

Određena količina anksioznosti zdrava je jer nas sprječava da budemo neoprezni, no prevelika količina može imati ozbiljne posljedice. U današnje doba anksioznost je najčešća mentalna bolest koja godišnje pogađa 18.1% Amerikanaca.

"Nakon otkrivanja povezanosti tih stanica u hipokampusu, pred nama je otkrivanje terapije", govori Jessica Jimenez, voditeljica istraživanja.