Napretkom znanosti, posebno razvojem genetike, otkriveno je da geni nose brojne informacije korisne za život čovjeka. Primjena znanja iz područja genetike najvažnija je u medicini, no i u svakodnevnom životu jer pojedine informacije o našim genima mogu nam znatno pomoći u prevenciji i očuvanju zdravlja.  

Također, danas je dokazano da genski ustroj čovjeka određuje i koja mu vrsta prehrane ili tjelovježbe najbolje odgovara. Stoga, poznavanje vlastitih gena moze pomoći ne samo u prevenciji bolesti već i u određivanju vlastitog stila života, boljem poznavanju vlastitog tijela i donošenju pojedinih životnih odluka.

Svaka osoba drugačije reagira na prehranu i tjelesnu aktivnost

Suvremena nutricionistička genetika je u posljednjih nekoliko godina počela mijenjati naš pristup zdravlju, dajući odgovore na pitanje kako genotip utječe na interakciju između prehrane, tjelesne aktivnosti i, što je najvažnije - zdravlja. Istraživanjima je identificiran niz genskih varijanti povezanih s indeksom tjelesne mase (BMI), regulacijom apetita, udjelom masnog tkiva u organizmu te motoričkim i funkcionalnim sposobnostima.

Svi oni imaju potencijalnu ulogu u razvoju pretilosti, kao i utjecaj na izvođenje tjelesne aktivnosti. Pojedine varijante ovih gena mogu bitno utjecati na prilagodbu pojedinca na prehranu i određenu tjelesnu aktivnost.

Svi su ljudi međusobno različiti - kako u fizičkom izgledu, tako i u genskom ustroju, a sve trenutno popularne dijete općenitog su djelovanja, stoga za neke ljude djeluju, dok za druge ne. S obzirom na genetičku jedinstvenost svake osobe nerealno je očekivati da dvije osobe slijedeći istu dijetu ili trening pokažu jednake rezultate u gubitku težine.

Određena prehrana te vrsta i intenzitet vježbanja koja nekome odgovara i daje zadovoljavajuće rezultate, za drugu osobu mogu biti potpuno pogrešni. Kako bi se pronašla odgovarajuća kombinaciju prehrane i tjelovježbe za pojedinu osobu provodi se gensko testiranje tj. analiza DNA, kojom je obuhvaćeno osam genskih varijanti (polimorfizama).

Budući da cilja u samu srž - jedinstvenu gensku podlogu, ovaj se pristup prehrani i tjelovježbi razlikuje od svih ostalih.

Personaliziranim pristupom temeljenom na genotipu možete ostvariti maksimalne rezultate za vlastito zdravlje, izgled i zadovoljstvo životom.

Prehrana i tjelovježba prema genotipu

Novija istrazivanja upućuju na to da nas genski ustroj određuje i koja nam prehrana odgovara te na koji način bismo trebali vježbati. U personaliziranoj DNA analizi proučavaju se geni uključeni u metabolizam masti i ugljikohidrata, regulaciju osjećaja gladi i potrošnje energije, nastanak masnog tkiva te motoričke i funkcionalne sposobnosti.

Analizom nekih od navedenih gena može se saznati koje vam namirnice ne odgovaraju, odnosno s kojima je potrebno obogatiti vlastitu prehranu.

Spomenutim testiranjem analiziraju se i genske varijante koje utječu na odgovor pojedinca na tjelesnu aktivnost, a odnose se na njihov utjecaj na motoričke i funkcionalne sposobnosti. Tako postoje genske varijante koje odredjuju intenzitet i trajanje tjelovježbe koja učinkovito smanjuje tjelesnu težinu (geni ADRB2, ADRB3).

Nekim ljudima je dovoljno tek nekoliko sati tjelovježbe tjedno, dok drugi nužno moraju više vremena izdvojiti za tjelesnu aktivnost žele li smršaviti. Osim toga, neke genske varijante (geni ACE, ACTN3) određuju vrstu i tip tjelovježbe koja osobi najbolje odgovara: treninzi izdržljivosti (aerobni treninzi: trčanje, plivanje, aerobik) ili treninzi snage (sprint, vježbe s utezima itd.).

Tako postoje genske varijante povezane s aerobnom izdrzljivošću i važne su za sportaše i rekreativce čija disciplina zahtijeva ovaj tip izdržljivosti, jer povećavaju učinkovitost aerobnog načina dobivanja energije.

S druge strane, postoje i genske varijante povezane s jakosti i snagom misića, odnosno udjelom brzokontrahirajućih misicnih vlakana koja je bitna za generiranje veće sile pri velikim brzinama kontrakcije. Analizom navedenih gena možete optimizirati svoj program tjelovježbe.

Genski kod za apetit

Nedavna istraživanja vodecih britanskih genetičara pokazala su kako neki ljudi imaju promjenu u njihovoj DNA koja im sprječava osjećaj sitosti i stvara neutaživu zelju za hranom. Gen FTO nazivamo i „gladni gen", budući da stvara protein koji ima utjecaj na grelin - hormon koji stimulira osjećaj gladi.

Ako imate promijenjen gen FTO, imat ćete povišenu razinu hormona grelina, zbog čega možete osjećati glad i imati povećan apetit, neovisno o tome da li ste nedavno jeli. Osim što češće osjećaju glad, ljudima koji imaju izmijenjenu varijantu gena FTO mozak drugačije reagira na visokokaloričnu hranu, tj. imaju povećanu želju za masnom i slatkom hranom, što im dodatno otežava pridržavanje zdravoj prehrani i regulaciju tjelesne težine.

Istraživanja su pokazala kako se razina grelina moze smanjiti tjelovježbom, posebice trčanjem i vožnjom bicikla, što je puno učinkovitije od npr. odlazaka u teretanu, a prehrana kod osoba s promjenom u genu FTO treba se bazirati na nesto višem unosu proteina.

Na temelju rezultata analize navedenih gena određuje se personalizirani program prehrane i tjelovježbe kako bi se osoba uspješno riješila suvišnih kilograma.

Personalizirani pristup omogućuje optimalni način skidanja suvisnih kilograma, kao i prevenciju potencijalnih rizika, a prehrana i tjelovježba prema genotipu je trajna informacija koje se možete pridržavati čitav život za postizanje i održavanje optimalnih rezultata.

Svi ovi testovi mogu se obaviti u Centru za preventivnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Stampar" u suradnji s tvrtkom Genos d.o.o., Zagreb.