Industrijska konoplja, cannabis sativa, čudesna je biljka čije iskorištavanje bi moglo biti rješenje velikog broja problema za ljudski rod, no, kako je u jednom trenutku prije Drugog svjetskog rata zasmetala naftnoj i farmaceutskoj industriji, medijskom mašinerijom Williama Randolpha Hearsta bačena je praktički u ilegalu.

Naravno, problem je u indijskoj inačici konoplje koja ima veći postotak THC-a, tetrahidrokanabinola, pa je sve zajedno strpano u ladicu s oznakom opojna droga. Činjenice govore suprotno, ali medijska ofenziva jednostavno je još uvijek presnažna. Naime, industrijska konoplja ima do 0.2% THC-a i, da pojednostavimo, od toga se ni beba ne može napušiti ...

S druge strane, indijska konoplja ima i do 20% THC-a koji je, opet neopravdano, bačen u isti koš s heroinom i ostalim opojnim drogama unatoč dokazanim medicinskim uspjesima i sjajnom učinku na cijeli niz bolesti.

No, vratimo se na industrijsku konoplju koju su iskorištavali još Kinezi pred sedam tisuća godina. Bez obzira na to što je do tada industrijska konoplja dokazano bila najkorisnija biljka na kugli zemaljskoj, Ujedinjeni narodi su 1961. godine donijeli deklaraciju kojom su je stavili van zakona u paketu s indijskom konopljom, popularno nazvanom marijuana.

Koje sve koristi imamo od industrijske konoplje

Od kvadratnog metra konoplje dobije se 2 do 3 puta više vlakna nego od iste površine pamuka, a vlakno konoplje je mekše, čvršće i dvostruko trajnije. Od iste količine moguće je proizvesti ista količina papira kao od dva do tri kvadratna metra drveta, kvalitetnijeg i trajnijeg koji se lakše reciklira uz znatno manje otrovnih kemikalija.

Ne treba ni spominjati upotrebu konoblje u kemijskoj industriji za proizvodnju boja i lakova, kao i proizvoda koji se danas rade od plastike.

No, najveća je korist industrijske konoplje u njenim prehrambenim vrijednostima, po čemu je stvarno jedinstvena u biljnom svijetu. 

Ulje konoplje dokazano je među najzdravijima na svijetu, s optimalnim odnosom omega-3 i omega-6 esencijalnih masnih kiselina koje su nužne za zdravu prehranu, a naše ih tijelo ne može samo sintetizirati.

Proteini konopljinog sjemena sadrže 20 aminokiselina, od toga svih devet esencijalnih koje tijelo također ne može samo stvoriti, pa predstavljaju idealan dodatak prehrani svima, a naročito vegetarijancima i veganima koji na taj način imaju stvarno cjelovitu prehranu.

Brašno konoplje sadrži oko 30 posto proteina i 13 posto ulja, a nema laktoze, glutena, herbicida, pesticida, nije GMO i, jednom riječju, predstavlja idealnu hranu koju nam je priroda sama dala.

U zadnje vrijeme industrijska se konoplja riješila stigme opojne droge, pa se sve više uzgaja i u svijetu i kod nas, iako je naš pravilnik o uzgoju još uvijek nepotpun i nedorečen. 

No, sve proizvode od konoplje uzgojene na prirodan način, bez ikakvih štetnih sastojaka poput herbicida ili pesticida mogu se nabaviti kod najvećeg domaćeg proizvođača Herbioplus iz Velike Gorice.

Posjetite njihove internet stranice i doznajte više, naručite proizvode od konoplje i napravite nešto za svoje zdravlje!