Iako još uvijek izgleda nezamislivo raditi samo četiri sata dnevno, stručnjaci smatraju da to uopće nije loša ideja. 

Štoviše, kažu kako bi u tom slučaju ljudi dali maksimum na poslu te imali kvalitetniji privatni život. 

Isto tako, tvrtke bi uštedjele na grijanju, struji i ostalom na čemu troše kako bi osigurale uvjete za rada svojim zapsolenicima. 

Rijetko koji čovjek može biti potpuno koncentriran na posao više od četiri do pet sati dnevno. Ostatak radnog vremena zaposlenik je tek djelomično koncentriran te se posao svodi na popunjavanje vremena, piše Quartz.

Forsiranje sjedenja ispred ekrana satima nije samo loše za mozak, nego i za cjelokupni poslovni sustav u budućnosti.

Zaposlenik neće povećati svoju produktivnost time što dulje sjedi pred računalom.  Već je 1932. filozof Bertrand Russel zagovarao četverosatno radno vrijeme. 

Toliko smo postali opterećeni poslom da smo zaboravili kako usporiti. Najčešće čujemo, a i sami ponavljamo kao mantru: "Nemam vremena", a najčešće neproduktivno trošimo vrijeme. 

Dobrobiti od skraćenog radnog vremena su višestruke - manje bolovanja, manji troškovi za tvrtku i bolja integracija privatnog i poslovnog života te u konačnici, ono najbitnije, zadovoljan i zdrav zaposlenik. 

Zadovoljan zaposlenik bit će kreativniji i produktivniji te više posvećen tvrtki tvrtki za koju radi. Ovakvo radno vrijeme značilo bi i više novih radnih mjesta. 

U našoj državi je nezamislivo upola skratiti radno vrijeme, no izvjesno je da se u svijetu ide u tom smjeru.