Tjelovježba ima pozitivan učinak na cijeli organizam, a nova studija objavljena u znanstvenom časopisu Circulation naglašava njezinu važnost.

Trenutačne smjernice preporučuju da svaka odrasla osoba vježba umjerenim intenzitetom 150 do 300 minuta ili visokim intenzitetom 75 do 150 minuta tjedno. Aktivnosti umjerenog intenziteta su, primjerice, hodanje i dizanje utega, dok su one visokog intenziteta trčanje, vožnja bicikla ili plivanje.

Studija provedena među 116.221 odraslom osobom otkrila je da ljudi koji su vježbali dva do četiri puta više od minimuma žive dulje.

Sudionici su vodili dnevnik svojih aktivnosti 30 godina.

Oni koji su vježbali više od preporučenog imali su manji rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti, kao i bilo kojeg drugog uzroka. Konkretno, najviše koristi imali su oni koji su se tjelesnim aktivnostima bavili 300 do 599 minuta tjedno.

"Ti sudionici imali su 26 do 31 posto nižu smrtnost od svih uzroka i 28 do 38 posto nižu smrtnost od kardiovaskularnih uzroka", navodi se u zaključku studije.

Oni koji su vježbali od 150 do 299 minuta tjedno imali su od 21 do 23 posto nižu smrtnost od svih uzroka, kao i od 27 do 33 posto nižu smrtnost od kardiovaskularnih uzroka. Ove brojke odnose se na usporedbu s onima koji su prijavili nultu razinu tjedne fizičke aktivnosti.

Ako ste početnik u vježbanju, uvijek zagrijte tijelo za tjelesne aktivnosti. Osim kardio vježbama, dajte priliku i vježbama snage. One pomažu povećati mišićnu masu, održavaju snagu kostiju i ravnotežu.