Kad konzumirate masnu hranu, mozak šalje tjelesnim stanicama poruku da ignoriraju hormone koji potiskujući apetit reguliraju tjelesnu težinu. Taj efekt može potrajati do nekoliko dana, sprječavajući vas tako da se vratite normalnoj prehrani. Ovo je prvo istraživanje koje je pokazalo kako konkretni proizvodi potiču i održavaju začarani krug loše prehrane.

Dr. Deborah Clegg iz Zdravstvenog centra UT SW u Dallasu kaže: „Normalno, naše nam tijelo javlja kada smo dovoljno pojeli, ali to se ne mora uvijek dogoditi. U istraživanju smo pokazali kako se cijeli kemijski sklop u mozgu može preokrenuti u vrlo kratkom vremenu. Kad jedete jako masnu hranu, mozak je „napadnut" masnim kiselinama i postajete otporni na inzulin i leptin, što uzrokuje prejedanje." Mozak proizvodi hormon leptin kako bi zatomio glad, dok gušterača proizvodnjom inzulina regulira razinu šećera u krvi.

Iako je istraživanje provedeno na miševima i štakorima, znanstvenici kažu da rezultati potvrđuju nutricionističke preporuke. Životinje su unijele istu količinu kalorija u tri oblika masnih kiselina. Najveći utjecaj na leptin i inzulin imala je palmitinska kiselina, koja se nalazi u govedini, maslacu, siru i mlijeku.

Dr. Clegg, čije je istraživanje objavljeno u Časopisu za klinička istraživanja, kaže da rezultati objašnjavaju zašto ljudi kažu da su gladniji u ponedjeljak kad više uživaju u hrani preko vikenda. Rezultati bi također mogli biti korisni u istraživanjima dijabetesa. Otprije je poznata povezanost između unosa masne hrane i razvijanja otpornosti na inzulin, ali malo je otkriveno o mehanizmu koji stoji iza toga, kao i o tome koje su točno vrste masnoća opasne.

Ključan je zaključak istraživanja da cijeli mehanizam nastaje u mozgu, daleko prije nego što se na ostalim dijelovima tijela mogu primijetiti znakovi pretilosti.Dr. Clegg kaže da je sljedeći korak u istraživanju odrediti koliko je potrebno da se u potpunosti poništi učinak kratkotrajnog konzumiranja masne hrane.