Premda su police supermarketa pune bezglutenskih proizvoda, djeca bi ih trebala konzumirati samo ako pate od intolerancije na gluten, preciznije od autoimune bolesti celijakije, ističu liječnici iz Njemačke udruge pedijatara.

Celijaklija je kronična bolest koju karakterizira intolerancija na gluten, sastavni dio velikog broja namirnica koje koristimo u svakodnevnoj prehrani. Očituje se kao kronična upalna bolest crijeva, koja se često javlja upravo kod najmlađih.

Kod ovakve dijagnoze uvođenje bezglutenske prehrane je nužno, no kod zdrave djece joj ne treba pribjegavati kako ne bi došlo do pomanjkanja ostalih nutrijenata važnih za normalan rast i razvoj djeteta, poručuje udruga njemačkih pedijatara. 

Hrana bez glutena često sadrži više masnoća, šećera i soli, a manje vitamina B, željeza i folne kiseline, kao i ostalih važnih nutrijenata. Zbog toga prehrana djece koja ne pate od celijaklije, bazirana samo na takvim proizvodima može rezultirati nuspojavama, poput pretilosti.

Osam vitamina skupine B omogućuje tijelu da dobije energiju iz hrane koju unosimo u organizam, istodobno ga potičući da proizvodi crvena krvna zrnca koja raznose kisik po tijelu. Folna kiselina osobito je važna kod trudnica jer sprečava rađanje djece s defektnim genom.

Svi oni koji konzumiraju bezglutenske proizvode bez pravoga razloga, pritom konzumiraju i manje vlakana važnih za pravilnu probavu, upozoravaju njemački pedijatri te ističu da izbacivanje glutena iz prehrane djeteta koje nema simptome celijakije ne mora nužno imati pozitivan učinak.

Vlakna i žitarice su važne jer kontroliraju razinu šećera u krvi, pomažu osjećaju sitosti nakon jela i reguliraju rad crijeva.

Podsjećaju da je gluten mješavina dviju vrste proteina - glutenina i prolamina te da ga najčešće nalazimo u žitaricama poput pšenice, raži i ječma, no puno je hrane za koju i ne znamo da sadrži gluten, poput začina za salatu, krem juha, soja sosa, piva...