Kako što trebamo njegovati zdrav život i sve što ide uz to, jednako tako trebamo spavati vrhunski, a ne imati probleme koji će se možda bitno kasnije pojaviti kao izuzetno ozbiljna muka....

Naime, OSA iliti opstruktivna apneja u snu se dugo povezuje s kognitivnim problemima, psihološkim problemima poput depresije, ali i neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti. Ipak, dosad nije bilo jasno izaziva li ova stanja upravo apneja ili neki popratni zdravstveni problemi.

"Lošije funkcioniranje mozga, vizualna spoznaja prostora, slabija budnost i sposobnost koncentracije, kao i psihomotorička kontrola i kontrola nagona u muškaraca povezuju se s OSA-om," kaže neuropsihijatrica Ivana Rosenzweig s londonskog King's Collegea.

"Većina tih deficita dosad se pripisivala komorbiditetima. Sada smo po prvi put pokazali da opstruktivna apneja u snu može izazvati značajne deficite u socijalnoj kogniciji," dodaje.

U ovoj studiji sudjelovalo je 27 muškaraca dobi od 35 do 70 godina kojima je dijagnosticirana apneja - od blage do ozbiljne.

Nisu imali druge komorbiditete, odnosno druge bolesti i zdravstvene probleme koji mogu, ali i ne moraju biti povezani s apnejom. Kontrolnu skupinu činilo je 7 drugih muškaraca u istom rasponu godina, tjelesne težine i razine obrazovanja, ali oni nisu patili od apneje.

Kognitivni testovi pokazali su da muškarci s apnejom imaju lošiju sposobnost dulje koncentracije, izvršnih funkcija mozga, kratkoročnog vizualnog pamćenja, kao i socijalnog i emocionalnog raspoznavanja u odnosu na kontrolnu skupinu. Što je njihova apneja bila teža, to su im rezultati bili lošiji.

Sudionici nisu imali nikakvih drugih zdravstvenih problema - što je rijetkost za ljude koji pate od apneje, kažu istraživači. To sugerira da je za pad kognitivnih sposobnosti izazvan apnejom, a ne nečim drugim. Ranije se pad mentalnih sposobnosti pripisivao drugim stanjima poput hipertenzije ili dijabetesa tipa II.

"Naša otkrića dugeriraju da bi za kognitivne promjene do koji dolazi već u srednjoj dobi u inače zdravim osobama mogli biti odgovorni upravo procesi izazvani opstruktivnom apnejom u snu," pišu istraživači u radu.

Ipak, ovo istraživanje ne objašnjava detaljno što bi mogao biti temeljni uzrok ove poveznice, ali imaju nekoliko teorije: jedno od njih je da apneja utječe na razine kisika i ugljičnog dioksida u krvi.

Opstruktivna apneja u snu također se povezuje s promjenama u dotoku krvi u mozak, upalama mozga i, naravno, isprekidanim snom. Problemi s kvalitetom i količinom sna već dugo se povezuju s većim rizikom od kognitivnih problema u kasnijoj dobi.

Od opstruktivne apneje u snu u svijetu pati do milijardu ljudi - a mnogi od njih toga možda nisu niti svjesni, što znači da je od vitalne važnosti pronaći odgovore na ova pitanja. Vjeruje se da ovo stanje pogađa do 34 posto muškaraca i 17 posto žena.

Istraživači žele proučiti veće i raznolikije skupine ljudi koji pate od apneje, ali i pobliže promotriti kako apneja utječe na mreže u mozgu i do koje mjere povezani komorbiditeti mogu utjecati na pad kognitivnih sposobnosti.

"Ove kompleksne spone još uvijek razumijemo vrlo slabo, ali one vjerojatno vode do širokih neuroanatomskih i strukturnih promjena u mozgu, kao i povezanih kognitivnih i emocionalnih deficita," kaže Rozenzweig.