« Život
objavljeno prije 5 mjeseci i 3 dana
ZANIMLJIVO!

Apetit po dekadama

Imamo sve predispozicije da hranu svakodnevno spremamo odabirući namirnice koje idu u korist kvaliteti našeg života

Kada se koliko jede
Kada se koliko jede (Pixabay)
Više o

hrana

,

apetit

,

godine

Jedete li da biste živjeli ili živite da biste jeli? S hranom svi imamo vrlo kompliciranu vezu, čije se posljedice ogledaju na našem zdravlju. Jedemo kad nismo gladni ili preskačemo obrok unatoč tome što jesmo gladni. Mirisi, zvukovi i reklame, sve su to razlozi koji nas potiču da jedemo ono što ne bismo trebali.

Naš apetit reguliraju i naše godine, ali isto tako naš odabir hrane utječe na to kakvo će nam danas i sutra biti zdravlje. Apetit možemo podijeliti na sedam stadija koji će nam pomoći da shvatimo kako hrana s godinama utječe na nas.

Prvo desetljeće, od 0 do 10 godina starosti

Tijekom prvog desetljeća naše tijelo najbrže raste, pa se tada stečene prehrambene navike protežu na ostatak života. Djeci bi trebalo omogućiti određenu kontrolu oko toga što će jesti, posebno oko toga koliko će pojesti (da sami nauče kontrolirati apetit), no roditelji bi trebali kontrolirati kvalitetu hrane koju djeca jedu (udio povrća, mesa i brze prehrane).

Drugo desetljeće, od 10 do 20 godina starosti

U adolescentskim godinama dolazi do porasta apetita kojega potiču hormoni. Ovo je još jedan period o kojem ovise naše daljnje prehrambene navike. Bez ispravnog vodstva, a pod pritiskom društva, djeca u ovim godinama često razvijaju poremećaje u prehrani koje rezultiraju opasnim posljedicama.

Treće desetljeće, od 20 do 30 godina starosti

Promjene životnog stila, poput odlaska na fakultet, trudnoće i obiteljskog života mijenjaju naše životne navike i često nas prisiljavaju da više vremena provedemo sjedeći. Ako se pritom nakupi, tjelesnu masnoću kasnije je teško eliminirati. Tijelo šalje signale da smo gladni, a oni koji nam javljaju da je apetiti zadovoljen sve su slabiji.

Četvrto desetljeće, od 30 do 40 godina starosti

Sve više stresa sve jače utječe na apetit, i to čak pri 80% svjetske populacije. Često razvijamo strategije kako bismo se nosili s nastalim promjenama, pa može doći do takozvane ovisnosti o visoko kalorijskoj prehrani, što je opasan, no još ne u potpunosti shvaćeni fenomen.
Od velike je važnosti stvoriti i privatnu i poslovnu okolinu u kojoj bi bilo nemoguće prepustiti se nezdravim prehrambenim navikama, izbjegavati restorane s brzom hranom i automate s umjetnim napicima.

Peto desetljeće, od 40 do 50 godina starosti

Ovo je doba kada većina nas na zdravlju počne uviđati posljedice loše prehrane, koju neki nisu spremni mijenjati ni unatoč tomu što posljedice mogu biti kobne. Postoji puno dokaza koji upućuju da su nedovoljno kretanje, pušenje i loša prehrana glavni uzroci većine bolesti, pa su navedene godine zadnji čas da se uvedu promjene u ponašanju koje smo stekli u mlađim danima.

Šesto desetljeće, od 50 do 60 godina starosti

U toj dekadi polako započinje proces smanjenja mišićne mase, 0.5-1% godišnje. Manjak fizičke aktivnosti, premalo proteina i menopauza u žena dodatno će ubrzati propadanje mišića. Sve se to može usporiti raznolikom i zdravom prehranom bogatom proteinima i vlaknima. Ako ne sada, kada ćete početi razmišljati o uvođenju zdrave hrane u svakodnevan jelovnik?

Sedmo desetljeće, od 60 do 70 godina starosti

U današnje doba postoji sukob između sve duljeg životnog vijeka i sve lošije kvalitete života, pa postajemo staro društvo lošeg zdravlja. U doba kada više ne možemo promijeniti puno, apetiti nam slabi, a tijelo sve više propada. Zbog toga postajemo podložni različitim bolestima, poput Alzheimera.

Loša prehrana društveni je problem, na koji utječu faktori poput siromaštva ili emocionalnog šoka koji nas potiče da jedemo manje ili više. Trebali bismo se podsjetiti da je hrana istovremeno naše gorivo, ali i društveno i kulturološko iskustvo u kojemu bismo trebali naučiti uživati. Stručnjaci smo u pripremanju hrane, što znači da imamo sve predispozicije da to svakodnevno činimo odabirući namirnice koje idu u korist kvaliteti našeg života i strepljenju prema dugovječnosti.

Piše: Andrea Holi
15.05.2018. 18:01:00
Novi komentar
nužno
nužno