Predivne panorame, planinski obronci, mir - Alpe su popularna destinacija i ljeti i zimi. Ali to je samo jedna strana medalje. Realnost su i kilometarske kolone vozila, predivna alpske mjesta prepuna parkiranih automobila, kolone ljude koji se kreću brdskim puteljcima, gužve na liftovima. U brojnim nekoć idiličnim naseljima u međuvremenu su niknuli ogromni hoteli koji dominiraju panoramom.

Ova regija se bori s navalom turista, ali muku muči i s posljedicama klimatskih promjena. „Može se jasno vidjeti da zatopljenje znatno brže napreduje na području Alpa nego u globalnom prosjeku", kaže Steffen Reich iz Alpskog udruženja (Deutscher Alpenverein, najveće nacionalno udruženje planinara, nap. red.). Duža i intenzivnija razdoblja toplog vremena i manje snijega rezultiraju otapanjem glečera i permafrosta. Sve češće se registriraju olujna nevremena, kompletni obronci ostaju bez drveća, jaka kiša dovodi do erozija tla, a sve češće se mora računati s odronima i lavinama.

Porast broja turista?

Turizam je jedan od glavnih izvora prihoda u Alpama, tako da odustajanje od dolaska gostiju nije ozbiljna opcija. Usprkos problemima koje donose klimatske promjene  „Alpe će s vremenom postati još popularnije među turistima", smatra Reich, a kao razlog navodi činjenicu da će u Alpama u budućnosti biti svježije nego u nižim predjelima.

Za one regije koje profitiraju ponajprije od skijaškog turizma, klimatske promjene znače da će morati mijenjati strukturu svoje ponude. Skijaški turizam u vremenima sa sve manje snježnih padalina i porasta prosječne temperature više neće biti posvuda moguć. Do sada je kao zamjena za prirodni snijeg korišten onaj umjetni, iz topova. Ali čim temperature prijeđu granicu ledišta, umjetni snijeg je besmislen, pogotovo zato što je za njegovu proizvodnju potrebno jako puno vode i energije. A vode je ionako sve manje u Alpama. 

Alpe su najznačajnija regija za zimski turizam u svijetu. Oko polovice skijaških područja na Zemlji se nalazi upravo tamo. „U budućnosti se u Alpe neće ići na skijanje već na zimski turizam, a aktivnosti na licu mjesta će se prilagođavati uvjetima koji tamo vladaju", kaže Henriette Adolf iz CIPRA-e (Međunarodna komisija za zaštitu Alpa). To bi moglo biti primjerice skijaško trčanje, jer je za tu vrstu aktivnosti dovoljan i relativno tanki snježni pokrivač. Ili će posjetitelji u krajnjem slučaju morati u potpunosti odustati od bilo kakvih aktivnosti na snijegu.

Osim toga, napominje Reich, planinske destinacije će se morati sve više fokusirati na turizam koji se odvija tijekom cijele godine, a ne samo primarno u zimskim mjesecima.

Planinarenje u vremenima klimatskih promjena

Klimatske promjene ne utječu samo na skijaški turizam. I planinarenje bi po procjenama stručnjaka moglo postati sve riskantnija aktivnost. „Opasnosti u gorju rastu, nema sumnje", kaže Rolf Sägesser iz Švicarskog alpskog kluba SAC-a. Austrijsko alpsko udruženje dodaje kako zbog posljedica zatopljenja Zemlje „dramatično" raste rizik za planinare u predjelima s većom nadmorskom visinom, odnosno u regijama u kojima se (još) uvijek nalaze glečeri.

Na planinskim područjima okrenutima prema sjeveru na nadmorskoj visini iznad 2.400 metara još uvijek ima permafrosta. On funkcionira kao svojevrsno „ljepilo" za kamenje, odnosno stijene. Ali u međuvremenu se i to otapa, a bez tog "ljepila" raste opasnost od lavina, odrona ili klizišta.

U načelu je planinarenje Alpama usprkos svemu tome i dalje moguće, smatra Reich. „U pojedinim slučajevima će možda neko područje jedno vrijeme biti zatvoreno za planinare zbog eventualnog odrona, ali mislim da nije realistično da će se kompletna alpska područja zatvoriti za posjetitelje."

Koliko je turista previše za Alpe?

Ako se zbog posljedica klimatskih promjena povećala navala turista u Alpama, neka bi područja mogla "početi pucati po šavovima". U Južnom Tirolu je lokalno stanovništvo mišljenja da je već sad previše gostiju. Neke lokacije poput jezera Braies (talijanski naziv: Lago di Braies, njemački: Pragser Wildsee) su iznimno omiljene među turistima, posebice zbog kulise koja je popularan motiv i na Instagramu.

„Mi smo dosegli granice naših resursa, imamo problema s prometom, a lokalni žitelji suočavaju se s problemom da ne mogu pronaći stambeni prostor po prihvatljivoj cijeni", tako je u proljeće 2023. na TV-postaji CNN situaciju opisao Arnold Schuler iz južnotirolske vlade, zadužen i za resor turizma. Zbog toga su u Južnom Tirolu prošle godine odlučili ograničiti broj turista, odnosno uveli gornji limit za broj kreveta u regiji.

Tako drastične mjere nisu posvuda nužne, smatra Reich. I dodaje kako osim turističkih hotspotova (poput Južnog Tirola, nap. red.) postoji i cijeli niz regija gdje se "skoro ništa ne događa", gdje živi jako mali broj ljudi. On tu kao primjer navodi talijanski Pijemont.  

„Tamo gdje vlada ogromna navala, mora se reagirati", dodaje Reich. "Ali mora se pažljivo gledati što je zapravo stvarni problem. Pati li zbog toga domaće stanovništvo, radi li se o situaciji u kojoj se nalaze divlje životinje, koje turisti ometaju, ili je stvarni problem situacija s parkiralištima?" I onda se, kaže on, ovisno o problemima treba raditi na konkretnim rješenjima.