Proizvodnja vina je dosegla 244,1 milijun hektolitara, što je sedam posto manje u odnosu na 2022., priopćilo je međuvladino tijelo predstavljajući prve procjene.

"Još jednom su ekstremni klimatski uvjeti, poput ranog mraza, obilne kiše i suše, značajno utjecali na proizvodnju svjetskih vinograda", navodi organizacija koja pruža podatke zemljama proizvođačima i potrošačima grožđa i vina.

Brojni veliki proizvođači na južnoj hemisferi imali su značajan pad proizvodnje. Australija, Argentina, Čile, Južnoafrička Republika i Brazil zabilježili su pad proizvodnje između deset i 30 posto.

Italija je izgubila titulu najvećeg svjetskog proizvođača jer je njezina proizvodnja pala za 12 posto, što je omogućilo Francuskoj da vrati prvo mjesto jer je njena proizvodnja ostala stabilna.

Španjolska je zadržala svoju poziciju trećeg najvećeg svjetskog proizvođača vina iako je njena proizvodnja pala za 14 i 19 posto u odnosu na petogodišnji prosjek. Optimizam, ako postoji, za industriju jest u tome što sve ovo može pomoći u ublažavanju tržišne neravnoteže, odnosno, prekida jasne dominacije većih proizvođača.

"Iako OIV govori o ekstremnim vremenskim prilikama koje utječu na proizvodnju, to tek treba i dokazati s klimatskim promjenama", izjavio je Inaki Garcia de Cortazar-Atauri iz francuskog nacionalnog instituta za agronomska istraživanja INRAE.

S druge strane, stručnjaci za utjecaj klime na poljoprivredu, tvrde da je šteta u Italiji nastala zbog toga što obrađeno zemljište nije moglo apsorbirati vodu tako dobro kao prirodno tlo.

Naglašeno je i da su ekstremni vremenski događaji sve češći s toplinskim valovima ili kišnim razdobljima koja pogađaju određene regije te povećavaju postojeće probleme poput plijesni.