Ako želite izgubiti na težini, evo vam jednostavnog savjeta: ne jedite s mršavim ljudima koji trpaju sve u sebe. Prema studiji koja će biti objavljena u travanjskom izdanju Journal of Consumer Research, i količina i prehrambene navike osoba s kojim jedete mogu utjecati na količinu hrane koju konzumirate.

I protivno postojećem istraživanju koje tvrdi da se trebate kloniti društva debelih ljudi koji jedu velike porcije, ovo istraživanje pokazuje da treba izbjegavati mršave ljude koji jedu puno. „Oni su najveći problem", kaže Gavan Fitzsimons, profesor marketinga na Duke's Fuqua School of Business i jedan od autora studije.

Kako bi testirali utjecaj društva na prehrambene navike, znanstvenici su izveli dva eksperimenta. U prvom, 95 žena je pozvano u laboratorij kako bi se na njima provela studija o gledanju filmova. Prije nego je film počeo, ženama su ponuđene grickalice.

Druga sudionica eksperimenta, koja je zapravo bila plaćena glumica, zgrabila je prva njihovu hranu. U svojem prirodnom stanju, lažna sudionica imala je oko 50 kg. Ali u pedeset posto slučajeva nosila je kostim koji je povećao njezinu težinu na 80-ak kg.

Obje verzije, i mršava i debela, uzele su po pet žlica hrane. Sudionici istraživanja krenuli su za njima, uzimajući više hrane nego bi inače uzeli da jedu sami. Doduše, ispitanice su jele veću količinu hrane kada je glumica bila mršava. „Intuicija nam ponekad kaže da ne želimo jesti s velikim ljudima jer se bojimo da ćemo više pojesti.", kaže Fitzsimons. „Zapravo je suprotna tvrdnja točna."

Što se dogodi kada mršava osoba uzme malenu porciju? Ponovno, trebamo oponašati ljude oko nas. Drugi test sastojao se od jednog scenarija u kojem je glumica uzela dva komada slatkiša iz posude s grickalicama, i drugog scenarija u kojem je uzela 30 komada slatkiša.

U uvjetima kada je u blizini glumice bilo mnogo hrane, rezultati su odgovarali rezultatima prvog testa: ispitanice su uzimale i jele više slatkiša kada je glumica bila mršava. Kada je oko glumice bilo manje hrane, ispitanice su se ponašale kao i glumica te su smanjili unos slatkiša.

Svaki od ovih testova ilustrira psihološku značajku poznatu pod imenom sidrenje (anchoring). Ljudi imaju tu naviku da se vežu za određeni tip informacije kada se radi o donošenju raznih odluka, a u ovom slučaju radi se o navikama glumice. Društveno okruženje jako je utjecajno. Ako glumica odluči konzumirati veću količinu hrane i svi ostali će učiniti isto.

Doduše, prilagođavamo se utjecaju društvenog okruženja na temelju svoje percepcije ljudi koji nas okružuju. Ako pretila osoba puno jede, mi ćemo se malo suzdržavati jer ćemo biti svjesni krajnjeg rezultata njegovih prehrambenih navika jer ne želimo imati prekomjernu težinu. Ali ako mršava osoba puno jede, zašto ne bismo i mi činili isto što i ona? Ako se ona može prežderavati, zašto ne bismo i mi?

Istovremeno, ako mršava osoba s kojom smo, npr., na večeri naruči malenu porciju, i mi ćemo se suzdržavati jer želimo odraziti navike osobe koja ima tjelesnu konstituciju kojoj svi težimo. Ali ako pretila osoba naruči nešto dijetalno, prilagodit ćemo se jer na nju to očito ne djeluje. Ako njemu malene porcije obroka ne pomažu, onda nema smisla. Naručit ćemo nešto kalorično.