Genetika i obrazovanje često se citiraju kao dvije stvari s najvećim utjecajem na ljudsku inteligenciju, ali američki znanstvenici sada tvrde kako je su za našu inteligenciju puno važnije zarazne bolesti koje smo proživjeli, posebice kao djeca.

Istraživači sa Sveučilišta u Novom Meksiku analizirali su IQ diljem SAD-a i zaključili kako izloženost zaraznim bolestima ima ogroman utjecaj na snagu našeg mozga.

Tvrde kako ljudi, a posebice djeca, troše puno energije iz tijela za funkcioniranje mozga. Ukoliko obolimo od nekakve bolesti koja preusmjerava tu energiju na naš imunološki sustav, mozak i inteligencija neminovno pate.

Tim znanstvenika proučio je sve postojeće teorije o tome što utječe na razinu IQ-a, uključujući obrazovanje, bogatstvo, genetiku i tvrdnju da, što ljudi žive dalje od subsaharske Afrike, to su pametniji.

Neki znanstvenici vjeruju da, što smo dalje od tog dijela Zemlje, koji je bio dom naših predaka, moramo biti sve inteligentniji kako bi preživjeli sve teže i negostuljubivije uvjete.

Ipak, nakon što su proučili razinu inteligencije diljem SAD-a, dr. Eppig i njegov tim odbacili su sve ove teorije.

„Savezne države s najnižim prosječnim IQ-om sve imaju višu razinu oboljenja od zaraznih bolesti od onih s najvišim IQ-om", rekao je.

Istraživači se nadaju da će ova hipoteza omogućiti ljudima koji žele podići IQ na globalnoj razini da to učine efikasnije.

„Kada bi primarni faktori bili genetski, kako neki misle, prosječni ib IQ u tom slučaju bilo vrlo teško promijeniti, a preteći posljednjih nekoliko generacija znamo da tomu nije tako" zaključuje dr. Eppig.