Najnovija znanstvena genetska istraživanja iz Konzorcija za genetska istraživanja antropometrijskih osobina (Giant) pokazala su zašto su neki ljudi skloni debljini. Znanstvenici su napravili mapu gena na bazi uzoraka 300.000 ljudi.

Ovim istraživanjem utvrđena su 93 nova genetska područja. Prema rezultatima istraživanja objavljenom u časopisu Nature utvrđena su 33 genetska područja koja su odgovorna za to hoće li neko biti debeo ili ne, a također ista genetska područja su odgovorna i raspoređivanje masnih naslaga u tijelu. Preostalih 60 genetskih područja, kako tvrde znanstvenici, odgovorna su za indeks tjelesne težine. Veliki dio tih genetskih područja povezan je sa živčanim sustavom. 

"Kod problema sa viškom kilograma nećete otići kod neurologa jer, kada je riječ o gojaznosti, nikome neće na pasti na pamet za to okriviti živčani sustav. Međutim nova genetska područja koja smo otkrili pokazuju da to nije ispravno. Neki od tih gena utječu na apetit, a neki na učenje i pamćenje vezano za hranu", kazala je vodeća znanstvenica ovog istraživanja prof. dr. Elizabeth Speliotes koja radi na Sveučilištu Michigan.

Speliotes je naglasila da je istraživanje pokazalo da debljina nije nužno povezana samo sa jednim genom.

"Novo otkriće nam pokazuje kako je malo vjerovatno da će jedno rješenje protiv debljine djelovati kod svakoga. Trenutno baziramo opće preporuke o zdravom životu i težini na godinama i spolu. Međutim, nadamo se da će nam ova vrsta spoznaje o genima omogućiti davanje primjerenijih savjeta", kazala je prof. dr. Elizabeth Speliotes.