Zijevanje može biti neugodno u nekim situacijama, vjerojatno se to i vama dogodilo barem par puta - možete izgledati nezainteresirano ili kao da se nasmrt dosađujete. Bez obzira na to, protiv zijevanja se bolje ne boriti.

Zijevanje aktivira autonomni živčani sustav i uzrokuje porast broja srčanih otkucaja. Ako ste umorni, zijev ili dva dopremaju vašem mozgu ponešto svježeg zraka.

- Može se pretpostaviti da se organizam zijevanjem bori protiv umora, ćak i ako njegov učinak ne traje dugo - kaže profesor Ingo Fitze iz sveućilišne bolnice Charite u Berlinu. Ali zašto zijevamo nije posve jasno. "Nije baš bilo nekih velikih istraživanja o tome", kaže Fietze.

A što ako ne želite zijevati? U situacijama kad bi to moglo biti neprikladno, možete ga tiho suspregnuti. Za organizam neće biti nikakvih negativnih posljedica.

Napravili su eksperiment

Zijevanje je prirodni mehanizam za hlađenje mozga i bolju prokrvljenost, a time povećava koncentraciju, budnost i mentalnu sposobnost. U studiji, 44-orici studenata prikazivana je snimka zijevajućeg čovjeka. Oni koji su disali na nos, odnosno uzimali dovoljno kisika, rjeđe su i sami zijevnuli, u odnosu na one koji su disali isključivo na usta ili normalno.

Zijevanjem su se rjeđe zarazili i oni koji su film gledali u hladnijoj prostoriji.

No to je i evolucijski mehanizam koji je našim precima omogućavao da ostanu budni u kriznim situacijama.

- Zijevanje je "zarazno" zbog empatije i razumijevanja tuđih emocija. Zbog tog mehanizma, zijevanje podiže spremnost čitave skupine - istaknuo je Gordon Gallup sa njujorškog sveučilišta. Dodao je kako zijevanje varira ovisno o godišnjim dobima.

- To bi moglo objasniti zašto ljudi postaju zbunjeni i dezorijentirani u ekstremnim vrućinama. Naime, mozak ljeti ima ograničene načine hlađenja - kaže.

Inače, muškarci najčešće usta pokriju šakom dok zijevaju, a žene otvorenim dlanom (jer je tako elegantnije).