Prva takve vrste u Hrvatskoj, studija donosi rezultate multimetodskog istraživanja o učincima zelene tranzicije u sektoru gospodarenja otpadom na radna mjesta i sindikalne aktivnosti. Studija donosi vrijedne uvide u stanje u sektoru gospodarenja otpadom, kao i u sadašnji i budući utjecaj zelene tranzicije na komunalni sektor. Također, predstavlja percepcije zaposlenih, mapira ključne čimbenike koji će utjecati na zaposlenost u sektoru tijekom tranzicije, te analizira potrebe i mogućnosti prilagodbe sindikalnih strategija, politika i djelovanja, ponajprije na području kolektivnoga pregovaranja, sindikalnog organiziranja i osposobljavanja.

Studija pokazuje kako se u Hrvatskoj dosad vrlo malo učinilo u vezi s provedbom zelene tranzicije u komunalnom sektoru, jednim od najranjivijih sektora na klimatske promjene koji mora značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova, što zahtijeva prijelaz s linearnog na kružni model gospodarenja otpadom, te opsežne mjere klimatske prilagodbe provedbom zelene tranzicije.

Studija također naglašava kako će zelena tranzicija - proces prijelaza na održivu, niskougljičnu ekonomiju - neminovno izazvati posljedice za radnike i radna mjesta, u vidu zatvaranja pojedinih radnih mjesta te prije svega promjena u opisu posla i uvjetima rada postojećih radnih mjesta, o čemu u Hrvatskoj dosad nisu postojale nikakve projekcije kao niti planovi osposobljavanja radnika kako bi se ojačala njihova otpornost na promjene.

"Pišući studiju 'Zelena tranzicija i gospodarenje otpadom', iako usmjereni na jedan sektor, nastojali smo stručnoj i široj javnosti pružiti prilog i za bolje razumijevanje širih implikacija zelene tranzicije na tržište rada, gospodarstvo i radna mjesta u Hrvatskoj, identificirajući i negativne posljedice i prilike, te nudeći preporuke i kvalitetnu podlogu za djelovanje, ponajprije sindikatima", navode autori studije Nikolina Rajković i Marko Lucić.

Istraživanje je pokazalo kako su štetne učinke klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta radnici osjetili u zaštiti na radu, odnosno ugrožavanju sigurnosti i zdravlja dok obavljaju posao, pri čemu su najpogođeniji radnici u odvozu i odlaganju otpada, kao i visok stupanj nezadovoljstva radnim mjestom, ponajprije materijalnim ali i otežanim radnim uvjetima te percipiranim nepravednim razlikama između pojedinih kategorija radnih mjesta. Veliki postotak radnika iskazao je želju za napuštanjem rada u gospodarenju otpadom, zbog čega bi se sektor mogao susresti s još većim izazovima u prevladavanju nedostatka radnika nego ostatak javnih usluga. S druge strane, radnici su izrazili i visoku spremnost za industrijskim akcijama kako bi kroz organiziranu sindikalnu borbu poboljšali svoje uvjete rada.

"Europa je među najpogođenijim kontinentima klimatskom krizom, a Hrvatska među najpogođenijima u Europi. To dovoljno govori o važnosti i ove studije i ove rasprave jer je potrebno što prije djelovati kako bi se amortizirale zdravstvene i socijalne posljedice krize na radnike i njihova radna mjesta. Stoga se nadamo kako će ova studija osnažiti sindikate i sindikalne povjerenike da budu proaktivni dionici promjena, te im pružiti nove alate za pristupanje radnicima, njihovom organiziranju i zaštiti i unapređenju njihovih prava i interesa.

Također se nadamo kako će rezultati ovoga istraživanja pružiti koristan uvid, podlogu za buduće rasprave i kreiranje politika svima koji su zainteresirani za održivi razvoj, održivu zelenu tranziciju i dostojanstvena radna mjesta. Zelena tranzicija je izazovna, ali je i prilika za stvaranje bolje budućnosti za sve nas", istaknula je Dijana Šobota, urednica studije.