Prije nekoliko je godina vjerojatno najpoznatiji kuhar modernog doba, Jamie Oliver, tadašnjem britanskom premijeru Tonyju Blairu uručio peticiju za bolju prehranu školaraca koju je potpisalo više od četvrt milijuna britanskih roditelja. Peticiju je pokrenula Britanska medicinska udruga, a rezultirala je povećanjem financijskih sredstava za prehranu školaraca.

U suradnji s nutricionistima izrađeni su novi školski jelovnici, pokrenuta inicijativa za zabranu reklamiranja nezdrave hrane i tako dugoročno učinjeno mnogo na poboljšanju prehrambenih navika britanskih školaraca. Kako je Svjetska zdravstvena organizacija pretilost ocijenila kao globalnu epidemiju, osobito je indikativan podatak da se povećava broj pretile djece i adolescenata. Slične su akcije počele u Americi i ostatku Europe gdje je pokrenuto niz inicijativa kako bi se izradili preventivni programi, poboljšali zakoni o dječjoj hrani i općenito utjecalo na razvoj svijesti o važnosti prehrane u predškolskim i školskim institucijama u najranijoj dobi, ali i na mijenjanje prehrambenih navika na razini obitelji.

Pravilno uhranjena djeca

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za razdoblje od 2000. do 2005., pravilno je uhranjeno u prosjeku 66,8 posto djece školske dobi. Povećanu tjelesnu masu ima 11,9 posto djece, a pretilo je nešto manje od sedam posto pregledanih. Ti podaci pokazuju da je situacija u Hrvatskoj bolja nego u Americi, no kako se udio pretile djece ipak povećava, jasno je da se takav rast mora spriječiti.

Prošle je godine Ministarstvo zdravstva objavilo izmjene i dopune Programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima. Podružnica medicinskih sestara dječjih vrtića Grada Zagreba objavila je Prehrambene standarde za planiranje prehrane u dječjem vrtiću - jelovnike i normative, a s implementacijom novog i poboljšanog jelovnika započelo se diljem Hrvatske.

Dakle, što je novo na hrvatskim predškolskim i školskim jelovnicima? Prvo, obogaćeni su namirnicama koje osiguravaju energetsku i kalorijsku potrebu. Jelovnici su kreirani na temelju unaprijed definiranih preporučenih energetskih i nutritivnih vrijednosti prema dobnim skupinama. Nove smjernice, kazala nam je nutricionistkinja Darija Vranešić Bender, uključuju preporuke o udjelu zasićenih masti, jednostavnih šećera i prehrambenih vlakana u prehrani dojenčadi i djece.

- Preporuke su definirane za tri dobne skupine: 6-12 mjeseci, 1-3 godine i 4-6 godina, a pritom su poštivane i preporuke o učestalosti konzumiranja pojedinih namirnica, zdravstvena ispravnost i sezonske varijacije.

Osim toga, u nekim osnovnim školama već su uklonjeni aparati sa slatkišima i gaziranim pićima, postavljeni su novi s vodom i mliječnim proizvodima, a prema preporuci, za svako je dijete osigurana dnevna čaša mlijeka. Kako se provode nove mjere u vrtićima i osnovnim školama i kako djeca prihvaćaju nove zdrave obroke, koji su za većinu njih potpuna novost, saznali smo nasumičnom anketom po hrvatskim odgojno-obrazovnim ustanovama.

Novi se nacrt uglavnom provodi a intenzivno se radi na onom najvažnijem: stvaranju zdravih prehrambenih navika u djece. Neki su vrtići preduhitrili pravilnik, pa već dulji niz godina samoinicijativno kreiraju zdrave dječje menije. Takav je slučaj u dječjem vrtiću ‘Jarun’.

Zdravi dječji jelovnici

- U vrtiću već četiri-pet godina provodimo standarde zdrave prehrane i kreiramo jelovnike za djecu prema tim pravilima. Zato nismo ni imali potrebe osobito mijenjati dječje jelovnike, s obzirom da su oni već usklađeni s novim pravilnikom. Djeca odlično prihvaćaju svoje obroke - kazala nam je Ankica Flis, viša medicinska sestra. Slično je i u riječkoj Osnovnoj školi ‘Podmurvice’, koja je prije sedam godina uvela novine u prehrani poput graham peciva, mliječnih proizvoda i voća. Ravnateljica Dubravka Dužević stoga ističe da novi standard za njih nije nikakva novost.

- Od Uskrsa krećemo i u potpunu prilagodbu novom prijedlogu prehrane u školama i vrtićima. Tako ćemo izbaciti slatkiš koji smo običavali imati na jelovniku petkom - bila je to krafna ili kolač, a umjesto toga ponudit ćemo pecivo sa sjemenkama suncokreta i jogurt ili neki drugi mliječni proizvod. Jednom tjedno djeca će i dalje imati voće, a nastavit ćemo s mlijekom, kakaom i čajem kao napitcima. Ponedjeljkom smo običavali imati pizzu ili burek, a to ćemo, u skladu s novim pravilnikom, morati izbaciti.

To je inače, kao što je za pretpostaviti, većini djece bio omiljeni obrok. No, sve to treba ići postepeno, rezultati se ne mogu očekivati odmah. Zasad su djeca  to dobro prihvatila. Dubrovački privatni dječji vrtić ‘Petar Pan’ zdrav jelovnik prilagodio je i mediteranskom podneblju, a od osnutka svoje jelovnike kreira prema načelima i pravilima zdrave prehrane. - Naš je jelovnik prilagođen i mediteranskom podneblju, pa je na dječjem meniju dvaput tjedno riba, a nastojimo da djeca jedu što više povrća.

Zadovoljni smo rezultatima, no prehrana djece dugotrajan je proces koji zahtijeva puno truda i upornosti. Naravno da sva djeca ispočetka nisu jednako prihvaćala svoje obroke, ali s vremenom smo ipak postigli da njihova prehrana bude ujednačena, kazala je voditeljica Ivana Ucović.

Sudjelovanje roditelja

Korak dalje napravili su u splitskom dječjem vrtiću ‘Cvit Mediterana’, gdje su kreirali niz projekata pod nazivom ‘Zdravija hrana’ kojim su napravili cjelovitu akciju usmjerenu ka razvoju prehrambenih navika djece, a to je, kazale su nam zdravstvene voditeljice Anka Slipčević i Nives Miles, značilo uključivanje djece u  proces prehrane, uz aktivno sudjelovanje roditelja.

Na nivou Hrvatske trebaju postojati razlike u vrtićkim i školskim jelovnicima - djeca u Splitu, gdje mediteransko podneblje traži i mediteransku prehranu, ne mogu jesti jednaku hranu kao primjerice djeca u Zagrebu ili Osijeku.  

- Na nivou Hrvatske postoje razlike u jelovnicima, dakle djeca u primjerice Zagrebu i Osijeku ne mogu jesti jednaku vrstu hrane kao djeca u Splitu i općenito Dalmaciji, gdje mediteranska klima traži i mediteransku prehranu. U vrtiću smo, dakako, koncipirali jelovnike prema preporukama nutricionista i pritom nizom projekata pod nazivom ‘Zdravija hrana’ djecu započeli educirati o hrani, prirodi i na kraju prehrambenim navikama.

U tim projektima naša djeca aktivno sudjeluju. Posjetili smo voćnjake s jabukama, promatrali kako se jabuke sade, djeca su ih brala, a po povratku u vrtić, učili smo ih što se sve od jabuka može i pripremiti, pa smo zajedno s djecom pravili kompote, savijače i pite. Nedavno smo kupili i nove peći kako bismo potrebe mališana za ugljikohidratima zadovoljili našim domaćim kolačima i kako bi oni, a to je vrlo važno, i sami sudjelovali u pripremi hrane i na kraju pojeli svoje obroke.

Smisao svega, naime, nije da djeci samo ponudite zdrave obroke, nego da djeca te obroke i pojedu. Tako pristupamo svim voćkama, ali i hrani općenito. Što se tiče jelovnika, za doručak smo uveli svježi sir, naše je povrće pripremljeno na maslinovom ulju, a meni je koncipiran i osmišljen prema preporukama nutricionista o udjelu svih važnih sastojaka.
Da su obroci koje djeca jedu kod kuće također bitni u procesu mijenjanja jelovnika, slaže se većina sugovornika.

- U roditeljskom domu djeca su sve više na brzoj prehrani, već sada se kupuju napola pripremljene namirnice - mišljenja je Zdravko Piljek, ravnatelj zagrebačke Osnovne škole dr. Ivan Merz te u tome vidi dio problema zašto djeca radije jedu slastice i sendviče nego peciva i mliječne proizvode. No, kao i svi ispitanici, podržava program zdrave prehrane u školi.

Novi se nacrt uglavnom provodi, a intezivno se radi i na onom najvažnijem: stvaranju zdravih prehrambenih navika u djece. Neki su vrtići preduhitrili pravilnike, pa već dulji niz godina kreiraju zdrave menije za djecu.  

- Kampanja je dobro zamišljena i pozitivna je. S početkom ove školske godine uveli smo promjene u prehrani. U početku je bilo malo otpora, a najmanje je problema bilo s onom djecom koja su već u vrtiću stekla  takve prehrambene navike. Novi prijedlog ima nelogičnih stvari: mliječni proizvodi sa žitnim pahuljicama, pa nakon toga voće, ili pak jogurt ili kiselo mlijeko s pecivom pa nakon toga voće. Možda je to u redu, ali ne sve u 15 minuta, koliko traje veliki odmor. Dogodi se da onda te voćke djeca nose sa sobom, pa se gađaju po hodnicima.

No, situacija se polako normalizira. Jer, ni prije djeca nisu jela svaki obrok, uvijek se nešto nekome ne sviđa. Rješenja za to prije su postojala u automatima, no sada ih moramo ukloniti iz škole. Možda bi ih trebalo ostaviti i djeci u njima ponuditi pametnije namirnice, poput vode, mliječnih proizvoda, štapića i peciva, umjesto čokolada, čipseva i sokova. Moramo misliti i na prava djeteta - tvrdi Piljek i na kraju zaključuje: - Da bi djeca jela zdravije, potrebno je i puno edukacije, a ne zabrane, jer se njima ništa ne postiže.

Agresivnost zbog nezdrave hrane

Jasmina Hamer, ravnateljica Osnovne škole ‘Tin Ujević’ iz Zagreba smatra da brza, pržena i masna hrana ne donosi ništa dobro: - Djeca su otišla u krajnost što se tiče prehrane - na jelovniku prevladava nezdrava hrana koja, osim brojnih štetnih učinaka, potiče agresivno ponašanje. Odmah smo se uključili u program novog jelovnika, s ciljem da vidimo možemo li tu postići neke pomake i kako će djeca reagirati na namaze od tunjevine, sira i piletine, na žitarice i kaše.

Povratna informacija je jako dobra - djeca su se uglavnom prilagodila. Budući da ne mogu svi voljeti sve, najmanju popularnost trenutačno imaju kaša od zobenih pahuljica i riža na mlijeku. No, dežurni nastavnici ih motiviraju da više pojedu, a uveli smo i poticajne mjere poput pluseva za pojedine predmete. Mislim da je stoga nužna i podrška roditelja: trebaju ih naučiti da doručkuju. Škola koja je vjerojatno najmanje izmjena donijela u svoj program prehrane jest Waldorfska škola u Zagrebu.

- Čini mi se da su se Ministarstvo i škole prilagodile nama, jer izmjenama u jelovniku približili su se našim standardima i izboru namirnica koji prakticiraju Waldorfske škole. Trebamo biti svjesni da dijete ne može jesti jednaku hranu kao i odrastao čovjek, jer je još u razvoju i treba se više paziti ne njegovu prehranu u kojoj mora biti mahunarki, povrća, žitarica, integralnog kruha, riže, tjestenine. To je upravo smisao zdrave hrane.

Ove godine otišli smo korak dalje te nastojimo koristiti namirnice iz organskog uzgoja, a da se to nije odrazilo na cijenu obroka. I nas, poput svih drugih škola, sufinancira Grad. Osim gableca, naša djeca imaju i ručak koji je usklađen s načelima zdrave prehrane, dok je užina na putu prema tome. Prilagođavamo se i djeci i njihovim željama - ima ih puno koji doma jedu žitarice, tako da ih i kod nas žele jesti. Drago nam je zbog pomaka u izboru namirnica, to je dobar put - smatra profesorica Vesna Vinković.