Članovi inicijative su u povodu prvog saborskog čitanja prijedloga zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, istaknuli kako predložene restrikcije na uzgoj sjemena za vlastite potrebe na gospodarstvu vode velikim troškovima i logističkim problemima, gubitku niza autohtonih sorti te ograničavaju pravo na sjeme zajamčeno međunarodnim sporazumima kao ljudsko pravo.

"Sjeme nije samo sjeme. Ono je geopolitičko pitanje i pitanje života u ruralnom prostoru, a ne interesa uske skupine koja predstavlja 40-tak dorađivača, naspram 100 tisuća poljoprivrednika", istaknuo je član izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva Život i član Hrvatske poljoprivredne komore Robert Hadžić.

Hrvatska, kako je rekao, ima apsolutno sve uvjete biti jedan od predvodnika u Europi što se tiče bioraznolikosti, a ovaj zakon reže zadnju granu na kojoj sjednimo, a to je ratarstvo.

Smatra i da se ovim zakonom nameću dodatni troškovi poljoprivrednicima.

Tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača Sunčana Pešak je istaknula da, otkako je zakon upućen u javno savjetovanje, ukazuju na brojne probleme zakonskog prijedloga, najviše zbog uvođenja pojma 'sjeme s obiteljskog gospodarstva' koje može dovesti do jako velikih troškova za poljoprivredne proizvođače.

U prijedlogu je navedeno da poljoprivredni proizvođači smiju koristiti isključivo certificirano sjeme kojeg smiju razmnožavati za vlastite potrebe, ali uz doradu kod ovlaštenog dorađivača, što će prouzročiti velike troškove proizvođačima, pojasnila je.

Zakonom će, kako je istaknuto, najviše biti oštećeni ratari i proizvođači krumpira, grane poljoprivrede u kojima smo samodostatni. Svaki ratar koji želi posijati pšenicu iz svojeg sjemena to će sjeme morati certificirati i voziti na doradu, što je ogroman trošak, pojasnili su članovi Inicijative.