Bez obzira na to koliko već mnogo znamo o njemu, ljudski nam je mozak velikim dijelom još uvijek pravi misterij. Suočen s novom i nepoznatom situacijom, mozak većine nas odbacuje pažljivu analizu i oslanja se u procjeni na čitav niz mentalnih prečaca, koji gotovo uvijek vode krivom odgovoru. Zanimljivo, što je netko inteligentniji, veće su šanse da u takvom situaciji dođe do pogrešnog odgovora.

Upravo je to zaključak kanadske studije objavljene u časopisu Journal of Personality and Social Pyschology, čiji autori tvrde kako osoba može biti nevjerojatno inteligentna, a svejedno pasti na rješavanju jednostavnih problema, i to sve zbog devijacija u svojoj procjeni, tzv. kognitivnih sklonosti.

Kako bi shvatili na koji točno način cijela stvar funkcionira, znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu testirali su 482 studenta, kojima su dali set jednostavnih pitanja, koja u sebi nose nekakav trik.

Primjerice: Palica za bejzbol i loptica koštaju dolar i deset centi. Palica košta dolar više od loptice. Koliko košta loptica?

Ako ste kao i većina ljudi koji brzo moraju odgovoriti na ovo pitanje, reći ćete da loptica košta deset centi. Ipak, nakon što malo razmislite, uvidjet ćete da se ipak radi o pet centi. Većina nas pogrešno kaže deset zbog toga što naš mozak radi prečace ukoliko nam se neki odgovor čini logičnim (vjerovali ili ne, više od 50 posto studenata Harvarda i MIT-a odgovore pogrešno na ovakva pitanja).

Ono što je iznenadilo znanstvenike činjenica jest da se šansa za davanjem pogrešnog odgovora nije smanjivala s povećanjem inteligencije u ispitanika, već je bilo obrnuto.

Zbog čega je tomu tako? Zašto su pametni ljudi ponekad gluplji od onih prosječne inteligencije? Nažalost, znanstvenici još uvijek nemaju odgovor. Zbog svega toga, još uvijek nema odgovora ni na pitanje može li se što učiniti da se taj fenomen spriječi. Ako ništa drugo, uvijek možete pokušati s ubijanjem moždanih stanica pivom.