Pretilost je sve češća pojava u zapadnom svijetu, štoviše, postala je hitan zdravstveni problem s kojim se ne bi trebalo igrati - ako ste pretili, imate cijeli niz bolesti koje vam ozbiljn prijete... no, rješenja ipak postoje, iako se čini da ih baš i nema.  

Debljina - što je to? - "Kako bismo utvrdili je li netko pretio gledamo indeks tjelesne mase", kaže Mir Ali, kirurg specijaliziran za gastričke operacije kojima je cilj mršavljenje. "Normalan raspon indeksa tjelesne mase je 18 do 25", dodoaje Ali. Ako netko ima preko 25 znači da ima višak kilograma, a ako ima preko 30 znači da je u pitanju pretilost i za njih je velik rizik od razvijanja zdravstvenih problema zbog svoje težine.

>> Što je opasnije - ljenost ili pretilost? >>

Koja prehrana je najbolja u borbi protiv pretilosti? - stručnjaci kažu da ne postoji čarobni štapić za mršavljenje. ključ je unos manje kalorija. "Istina je da će gotovo svaka dijeta funkcinirati ako se temelji na kalorijskom deficitu", kažu s Harvarda. Liječnici preporučuju prehrane pune kvalitetnih kalorija poput mediteranske prehrane koja je prepuna voća, povrća, ribe i maslinovog ulja. U njoj je malo crvenog i prerađenog mesa. Umjesto grickalica birajte voće, orašaste plodove i povrće koje nema puno škroba te kombinirajte s umakom na bazi jogurta. Kvaliteta namirnica u ovom je slučaju bitnija od količine kalorija jer će automatski dovesti do bolje kontrole porcija.

>> Pretilost je opasna, napravite nešto? >>

Najčešći razlog pretilosti - ljudi postaju pretili jer stalno unose više kalorija nego što potroše. Važno je znati i da nisu sve kalorije jednake, neka hrana je jako prerađena, uključijući jednostavne ugljikohidrate, slatkiše, pakirana hrana i brza hrana. Sve to ne čini nas sitima nego nas potiče da jedemo još i još. Prehrana bogata stvarima poput čipsa, keksiju i gotovih večera koje se samo ubace u mikrovalnu podiže razinu šećera u krvi, što može uzrokovati nagli rast i pad inzulina, što pak potiče čest osjećaj gladi.