Mališani koji ovih dana dolaze na svijet su sasvim u trendu. U Njemačkoj, a slično je u mnogim drugim razvijenim zemljama, najviše se beba rađa u srpnju, kolovozu i rujnu. Zašto? To nitko zapravo ne zna. Da stvar bude kompliciranija, taj trend vlada tek četrdesetak godina: prije toga se najviše beba rađalo ranije, u proljeće, piše Deutsche Welle.

Dvadeset posto više djece u srpnju

Znači li to da su se promijenile spolne navike čitavog društva? Ili je i to rezultat promjene u našem okolišu? Tu i znanstvenici tek mogu nagađati pravi odgovor. A razlike u popunjenosti rodilišta su drastične: 2019. godine se u srpnju dnevno rađalo oko dvadesetak posto više djece nego što ih se rađalo u prosincu. Srpanj je ionako mjesec s najviše beba: njemačka rodilišta su zabilježila 2.344 bebe svakog dana, prosinac je tradicionalno "slab" s 1.935 beba.

Ali još u sedamdesetima prošlog stoljeća je to bilo drugačije: najviše posla u rodilištima je bilo u veljači, ožujku i travnju. Zašto je to tako? I što se promijenilo?

I u mraku se slavila dobra žetva

Jedna teorija to objašnjava brojem stanovnika koji su živjeli od poljoprivrede. Sebastian Klüsener, voditelj istraživačkog odjela demografskih promjena i starenja na državnom Institutu za istraživanje populacije (BiB) objašnjava: u poljoprivrednim sredinama se u ljetu vidjelo, hoće li urod biti dobar.

A ako silosi i spremišta budu puna, onda si obitelj mogla priuštiti još jedno dijete, objašnjava Joshua Wilde iz odjela za demografska istraživanja Instituta Maxa Plancka. Povrh toga, u kasno ljeto se tradicionalno održavaju proslave dobrog uroda, gdje je znalo biti živo i nakon što se ugase svjetla. Tu je još jedan element iz davnih vremena: seksualnost prije braka je bila nešto nečuveno, izvanbračna djeca sramota.

No opet, baš u ljetu, kad je bilo svega, najčešće su se održavale i svadbe tako da su i mladenci odmah požurili ispuniti svoje bračne dužnosti. Uoči ove promjene, u šezdesetima prošlog stoljeća se pojavila i anti-bebi pilula. Zapravo su se u to doba proširili i drugi oblici kontrole začeća jer je i Crkva izgubila svoj nekadašnji utjecaj.

Ali sad opet jedna zagonetka: prema istraživanjima, zapravo najviše roditelja želi dobiti bebu u proljeće ili početkom ljeta. Dakle opet po "starom", tamo negdje u veljači, ožujku ili travnju. Ali očito se to ne događa, nego bebe "kasne" i rađaju se u zrelo doba ljeta. Zašto? Tu niti stručnjak iz Instituta Maxa Plancka ne zna odgovor: ima raznih objašnjenja, ali zapravo ni jedno nije potpuno suglasno s onim što se događa.

Postoje i teorije kako na plodnost utječu i drugi faktori: plodnost muškaraca obzirom na temperaturu okoline, a čini se da neku ulogu igra i dužina dnevnog svjetla ili promjena klime. Statistički se može primijetiti određena pravilnost da ako je beba začeta u osobito vrelim danima da je i veća mogućnost spontanog pobačaja, što bi onda nekako objasnilo i bebe koje su nastale u kasnu jesen i na svijet došle u ljeto. No znači li to da će i globalno zatopljenje voditi većem broju neuspješnih trudnoća?

Selidba rođenja

Sve su to pitanja s kojima se suočavaju demografi, i to ne samo u Njemačkoj. Ta "selidba" rođenja s proljeća u ljeto se primjećuje i u SAD-u i u čitavom nizu drugih razvijenih zemalja. Ali ne izgleda niti da je to samo povezano s poljoprivredom.

Njemačka je odličan znanstveni primjer. Jer još dok je postojala socijalistička Istočna Njemačka i tamo su bebe češće dolazile u proljeće, a nakon ujedinjenja u devedesetima prošlog stoljeća se i taj dio ujedinjene Njemačke "prebacio" na ljetne odlaske u rodilište.

No opet kako pokazuje statistika, kad je netko rođen može biti odlučujuće i za njegov život.

Takve "ljetne" bebe obično u školi teže prolaze nego "proljetne", tih nekoliko mjeseci razlike može biti odlučujuće kako će se netko snaći u školskoj klupi. U bivšoj Jugoslaviji, pogotovo u seoskim krajevima je zapravo začuđujuće velik broj osoba koji u ispravama imaju datum rođenja 1. siječnja. U pravilu, oni su rođeni prije, ali tek u novoj godini su i prijavljeni, kako bi kasnije krenuli u školu, a muškarci i u vojsku

Za utjehu ljetnim i jesenskim mališanima s lošim školskim svjedodžbama može poslužiti i jedna druga statistika: oni će živjeti nešto malo duže nego "proljetna". Zašto? Ni to ne zna nitko pouzdano objasniti.