Nadati se da će baš svi naučiti nešto na vlastitim greškama nije baš uputno, a znanstvenici sa Sveučilišta u Londonu napravili su istraživanje kako bi pokušali doći do odgovora zašto to nekima ne ide od ruke.

Zaključak je da se ne radi o naivnosti već o sporosti rada mozga, jer oni koji teško uče na svojim greškama i stalno ponavljaju neka negativna ponašanja imaju jednostavno manje aktivan mozak, pokazalo je snimanje moždanih valova dobrovoljaca u istraživanju. 

Ponavljanjem različitih zadataka volonteri su pokazali znanstvenicima koliko su sposobni naučiti i primjeniti naučeno. Najbrži učenici su imali veću povezanost između dijelova mozga koji su zaduženi za promatranje i neke motoričke procese, kao što se dobro vidjelo na magnetskoj rezonanci.

Naime, ljudi koji brzo uče zapravo se oslanjaju na sjećanja o prošlim događajima i na taj način vježbaju svoje, ionako sjajno, pamćenje. Iako je brzina mozga genetski uvjetovana, postoji velik prostor za poboljšanje i napredak. 

U stvarnosti tek mali postotak ljudi uči na svojim greškama brzo i efikasno, no čak i oni moraju napraviti nekoliko puta istu grešku da bi je savladali.