Razlog tomu je što, kada obavlja dva zadatka, dio mozga poznat kao medijalni čeoni režanj, dijeli se tako da se jedna polovica fokusira na jedan zadatak, a druga na drugi. Ova podijela rada omogućuje osobi da ima dobru kontrolu nad zadacima, međutim ako se doda i treći zadatak, stvari postaju kompliciranije.

"Ono što rezultati pokazuju jest da možemo podijeliti zadatke. Možemo kuhati i u isto vrijeme razgovarati na telefon, te se izmjenjivati među tim aktivnostima", objašnjava znanstvenica Etienne Koechlin sa Sveučilišta Pierre. "No, ne možemo izvoditi više od dvije aktivnosti odjednom."

Vjeruje se kako je medijalni čeoni režanj "motivacijski sustav" mozga. Pomaže ocijeniti vrijednost nagrade i koristi, te pokreće ponašanje osobe ovisno o toj koristi. Drugim riječima, to je mjesto u mozgu u kojem se definira korist. Znanstvenici znaju da je regija na samom početku mozga, poznata pod imenom prednji čeoni režanj, uključena u izvođenje više zadataka. No nisu sigurni na koji je način medijalni režanj uključen.

Koechlin i njezin tim pratili su aktivnost mozga kod 32 volontera koji su morali izvršiti određeni zadatak. Volonteri su pratili slova na ekranu te su morali odrediti je li redoslijed dobar kako bi se točno napisala određena riječ. Za točan odgovor dobili bi novac. Znanstvenici su primjetili da što je nagrada veća, više je aktivnosti bilo u medijalnom režnju.

Zatim je zadatak postao kompliciraniji. Dobili s dva reda slova od koji su morali sastavljati točne riječi. Tijekom tog procesa, medijalni režanj podijelio je zadatke. No, onda su stvari postale još zamršenije, te je uveden i treći red slova. U ovom trenutku točnost subjekata vidno je pala. S obzirom da je svaka polutka bila zaokupljena zadacima, nije bilo mjesta za treću aktivnost. "Volonteri su izvodili zadatke kao da su sustavno zaboravili na onaj treći", objašnjava Koechlin.

Rezultati također objašnjavaju zašto se ljudi ponekad teško odlučuju između više od dvije stvari. Prijašnje studije pokazale su da ljudi preferiraju odluke između dvije opcije. Kada se suočavaju s tri ili više mogućnosti, osoba ih ne procijenjuje racionalno već jednostavno počinje odbacivati opcije, sve dok opet ne budu dvije. To se događa zato što mozak ne može procijeniti korist svih tih mogućnosti, dodaje Koechlin.