Europska komisija predložila je još 2013. godine da se postrože propisi o kvaliteti zraka u EU.

Izvješće EEA-e analiziralo je utjecaj zagađenja zraka od industrije na troškove za zdravstvo, izgubljene radne dane, štetu zgradama, smanjenje poljoprivrednih uroda i druge troškove i utvrdilo da je ukupni trošak 2012. iznosio najmanje 59 milijardi eura, a najviše 189 miljardi.

Procjene tog troška za 2008., na početku analiziranog razdoblja, kreću se od 79 do 251 milijardi eura. Taj veliki raspon odraz je različitih načina izračuna troškova jer ne postoji jedinstvena metodologija.

Troškovi su pali jer su europski ekološki propisi i gospodarska kriza smanjili emisije stakleničkih plinova, uključujući CO2, dušikove okside, sumporne okside i sitne lebdeće čestice, ali znanstvenici upozoravaju da će zadržavanje tog trenda u vrijeme gospodarskog rasta biti izazov.

Izvješće nije uzelo u obzir koristi kao što su otvaranje novih radnih mjesta, prihodi od poreza i proizvodnja robe.

Od 30 najvećih postrojenja koja uzrokuju najveću štetu, 26 su termoelektrane, uglavnom na ugljen, i to u Njemačkoj i istočnoj Europi (Poljska, Bugarska, Rumunjska).

"Drugi sektori, ponajprije promet i poljoprivreda, također pridonose lošoj kvaliteti zraka", rekao je ravnatelj agencije Hans Bruyninckx.