U srpnju je časopis Science objavio studiju sa zaključkom da svijet u globalnom zagađenju plastikom ide prema točki s koje nema povratka, a do 2050. u svjetskim oceanima bit će više plastičnog otpada nego riba, upozoravaju znanstvenici. 

Procjenjuje se da plastika čini oko 80 posto morskog otpada, a Mediteran je jedno od najugroženijih područja, navode ekološki aktivisti.

U Centru za oporavak morskih kornjača u Puli, gdje je lani uginula Huanita, često na brizi imaju kornjače koje stradavaju zbog plastike, bilo da je progutaju ili se oko nje omotaju. 

Mirta Smodlaka Tanković, znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković koja se već desetljeće bavi problemom otpada u Jadranskom moru, rekla je Hini da se stanje naglo pogoršava. 

„Jadran nažalost nije drugačiji od ostatka Mediterana", istaknula je.

Istraživanja provedena na ribama i beskralježnjacima pokazala su da postotak jedinki u kojima je pronađena neka vrsta morskog otpada kontinuirano raste.

„Prosjek zadnjih godina u Jadranskom ribljem fondu bio je između 2 i 25 posto, međutim danas se penje i do 40 posto", kazala je.

Smatra da je problem teško rješiv i da je najvažnije krenuti od izvora.

„Zabrana jednokratne plastike veliki je pomak, sada treba nastaviti raditi na podizanju svijesti potrošača", naglasila je i dodala da su konzumerizam i novostečene loše navike uzrokovale brojne štete prirodi. 

Hrvatska zabranila plastične vrećice

Velika većina proizvedene plastike koristi se jednokratno, a potrebne su stotine pa i tisuće godina da se raspadne.

No, niti tada ne nestaje već prelazi u mikroplastiku. 

Europska unija od 2015. nastoji ograničiti i iz uporabe ukloniti plastične vrećice, a europarlamentarci su krajem 2018. usvojili Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš. 

Hrvatski sabor je 15. srpnja izglasao zakon o zabrani plastičnih vrećica za nošenje čime je Direktiva EU o jednokratnoj plastici ušla u hrvatsko zakonodavstvo. 

Istek roka za stupanje na snagu Direktive EU zgodno je obilježen početkom srpnja pokretanjem inicijative 'Za arhipelag bez plastike' koja je nastala širenjem zlarinskog primjera.