Transmasne kiseline, industrijski proizvedene termičkom obradom biljnog ulja, koje nalazimo u brojnim proizvodima - od margarina do brze hrane nemaju nikakva pozitivnog utjecaja na zdravlje. Naprotiv, njihova konzumacija povećava rizik od preuranjene smrti za trećinu.

Za razliku od transmasnih, zasićene masne kiseline, kojih ima u namirnicama životinjskog porijekla poput mlijeka i mesa, ne povećavaju rizik od srčanih bolesti, moždanog udara ni dijabetesa tipa 2, kao niti rizik od prijevremene smrti, pokazalo je zadnje istraživanje.

Iako mnogi stručnjaci savjetuju smanjenje unosa zasićenih masnih kiselina kako bi se izbjegao razvoj srčanih bolesti, istraživanje čiji su rezultati objavljeni u British Medical Journalu dovodi u pitanje njihovu štetnost o kojoj se dosad naveliko govorilo.

Voditelj istraživanja Russell de Souza, asistent na odjelu kliničke epidemiologije i biostatistike na kanadskom sveučilištu McMaster objašnjava: "Godinama se ljudima savjetuje da iz prehrane izbace ili da smanje unos masnoća. Transmasne kiseline loše utječu na zdravlje i predstavljaju velik rizik za razvoj srčanih bolesti, no to nije slučaj sa zasićenim masnim kiselinama, jer nam još nije u potpunosti jasno kako djeluju na organizam. Dakle, ne zagovaramo povećanje unosa zasićenih masnih kiselina u prehranu dok ne budemo u potpunosti sigurni da veće količine dobro djeluju na zdravstveno stanje pojedinca".

Znanstvenici su analizirali rezultate 50 raznih studija o tome u kojoj mjeri dva tipa masnih kiselina utječu na zdravlje pojedinca te su ustanovili da nema povezanosti između konzumiranja namirnica bogatih masnim zasićenim kiselinama i povećanog rizika od moždanog ili srčanog udara. No, nema ni dokaza da prehrana bogata zasićenim masnoćama smanjuje rizik od srčanih bolesti. Naprotiv, transmasne kiseline dovode se u vezu s 34%-tnim povećanjem smrtnosti od bilo kojeg uzroka, 28%-tnim povećanjem smrtnosti od koronarnih bolesti i 21%-tnim povećanjem rizika od razvoja srčanih bolesti.

Kardiovaskularne bolesti uzrokuju više od četvrtine svih smrtnih slučajeva u razvijenim zemljama, a aktualne zdravstvene smjernice savjetuju da se ne konzumira više od 39 grama zasićenih masnoća dnevno.