Dvije nevladine organizacije WWF Adria i BIOM kroz dva EU projekta „DRAVA LIFE" i Intereg Slovenija-Hrvatska „Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave" od siječnja do prosinca ove godine provodile su aktivnosti s ciljem zaštite staništa čigri u Hrvatskoj.

U sklopu projekta „Čigra" kojeg vodi Zavod za ornitologiju HAZU, a Biom, PMF i Javna ustanova Zeleni prsten su partneri, početkom godine postavljena je plutajuća platforma za gniježđenje na jezeru Siromaja 2 kod Rugvice u suradnji s UŠR Veteran '91. Uz to, 17 ptica obilježeno je GPS-UHF uređajima kako bi se istražilo njihovo kretanje i korištenje staništa, te je objavljen tematski broj časopisa Svijet ptica na temu čigre. Prije dolaska čigri u proljeće, pokošeni su i pripremljeni otočići na akumulaciji HE Varaždin kako bi čigre dočekao čisti šljunak koji im je potreban za gniježđenje.

U lipnju je održan sedmodnevni edukacijski kamp „Naša Drava" o dobrobitima rijeke Drave i radu u području zaštite prirode i okoliša namijenjen srednjoškolcima. Predstavnici WWF Adrije održali su predavanje o važnosti riječnih ptica, s posebnim naglaskom na malu čigru (Sternula albifrons) i bregunice (Riparia riparia). Učenici su imali priliku učiti o bioraznolikosti flore i faune, vrstama, staništima i njihovoj važnosti za slatkovodni ekosustav rijeke Drave.

Organizirano je nekoliko volonterskih akcija nazvanih „Č-igranje" na jezeru Rakitje u sklopu kojih su pripremljeni šljunčani otoci za pogodno dugotrajnije gniježđenje čigri. Otoci su očišćeni od novonarasle vegetacije te su prekriveni s 50 kubika šljunka. Na jezerima Rakitje i Siromaja 2 postavljene su informativne ploče s informacijama o čigrama te table upozorenja kojima se tamošnje rekreativce moli da ne uznemiravaju otoke dok su na njima čigre.

Tijekom rujna i listopada preko 8.000 ljudi pridružilo se #ProtectRiverBirds kampanji koja je u trajanju od 3 tjedna putem društvenih mreža nastojala osvijestiti širu javnost o važnosti zaštite riječnih ptica i njihovih staništa. Kampanju koju je pokrenula WWF Adria u suradnji s BIOM-om podržale su brojne organizacije, građanske inicijative i institucije poput Hrvatskih Voda, Javne Ustanove Međimurska priroda, Parkova prirode Lonjsko polje i Kopački rit, nevladinih udruga Zeus-Senjar, Zeleni Osijek, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, BED - Brodsko ekološkog društva, udruge LUMEN, Rafting kluba Matis Varaždin, Art centra Ješkovo, Dravske priče, te mnogi znanstvenici, biolozi, umjetnici, ljubitelji prirode i brojni drugi pojedinci.

„Čovjek je svojim postupcima značajno izmijenio strukturu obala, korita i priobalnog pojasa rijeka. Vodomari i bregunice su ostali bez strmih obala, čigre i kulici bez sprudova, a ono malo što nam je ostalo prirodnih staništa je pod stalnim pritiscima tako da je ovo minimum kojeg možemo učiniti za naše ptice i rijeke", rekla je Biljana Ječmnica iz Udruge Biom.

„Za očuvanje posljednjih gnijezdećih parova čigri važnu ulogu ima obnova dinamike rijeke kako bi se stvorili novi šljunčani i pješčani sprudovi. Isto tako važno je i informiranje stanovništva kako bi se smanjilo uznemiravanje ptica tijekom sezone gniježđenja na rijeci Dravi. Neka od posljednjih prirodnih staništa možemo naći na 50 km dugom dijelu slobodnog toka rijeke Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji", dodala je Branka Španiček iz WWF Adrije.

WWF Adria je krajem godine izdala slikovnicu „Čigre, prijatelji u nevolji" namijenjenu najmlađima te 3D model male čigre za izrezivanje. Publikacije su prigodno podijeljene djeci prije blagdana na organiziranim edukativnim radionicama u školama i vrtićima.

Crvenokljuna i mala čigra u Hrvatskoj su strogo zaštićene vrste prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) te se nalaze u „Prilogu 1" Direktive o pticama Europske komisije. U Crvenoj knjizi ptica Hrvatske gnijezdeća populacija crvenokljune čigre ima kategoriju gotovo ugrožene (NT) populacije, dok mala čigra ima kategoriju ugrožene (EN