Nakon nekoliko mjeseci intenzivnih pregovora, EU je postigla dogovor o dugo očekivanoj direktivi za smanjenje jednokratne plastike. Dogovoreni tekst značajan je korak naprijed u rješavanju onečišćenja plastikom, ali ne odražava u potpunosti potrebu za hitnošću rješavanja krize s plastikom, ističu udruge okupljene u pokret Break Free From Plastic, koji u Hrvatskoj predstavljaju Greenpeace i Zelena akcija.

Usvojene mjere uključuju[1]:

• zabranu nekoliko vrsta predmeta od plastike za jednokratnu upotrebu: tanjura, pribora za jelo, slamki, štapića za uši, štapića za balone, posuda za hranu i piće od stiropora te oksorazgradivu plastiku,

• osiguravanje da proizvođači plaćaju troškove gospodarenja otpadom i čišćenja nekih vrsta predmeta od plastike za jednokratnu upotrebu, uključujući filtere za cigarete, a također i za ribolovnu opremu.

No, Direktiva je podbacila u nekoliko važnih aspekata nužnih za rješavanje krize. Među ostalim:

• nema obvezujućeg cilja na razini EU za smanjenje potrošnje posuda za hranu i piće, kao ni obaveze da zemlje članice usvoje ciljeve,

• obaveza da se 90% plastičnih boca prikuplja odvojeno odgođena je s 2025. godine na 2029.

"Postignuti dogovor zadaje važan udarac pošasti plastike za jednokratnu upotrebu", izjavila je Petra Andrić, voditeljica kampanje u hrvatskom Greenpeaceu. "Međutim, stvarni učinak novih propisa ovisit će o tome kako će ih provoditi nacionalne vlade, uključujući i hrvatsku. Na njima je da usvoje ambiciozne ciljeve za smanjenje količine jednokratne plastike i obavežu proizvođače da snose trošak onečišćenja do kojeg dovode. Apel javnosti da se zaustavi najezda plastike, koja zatrpava mora i rijeke i prijeti našem zdravlju, jasan je i glasan i više ga se ne može ignorirati", ističe Andrić i dodaje kako je samo u Hrvatskoj više od 16.000 ljudi potpisalo Greenpeaceovu peticiju protiv jednokratne plastike.

Sutra, 20. prosinca, ministri zaštite okoliša zemalja članica EU trebali bi potpisati dogovorenu Direktivu, nakon čega članice imaju dvije godine za njenu transpoziciju u nacionalno zakonodavstvo, sa stupanjem na snagu najkasnije početkom 2021.

###

Bilješke u nastavku.

[1] Usvojene mjere uključuju:

Što je dobro:

• zabrana jednokratnih plastičnih tanjura, pribora za jelo, slamki, štapića za uši, štapića za balone, posuda za hranu i piće od ekspandiranog polistirena te oksorazgradive plastike,

• mjere proširene odgovornosti proizvođača, što znači da proizvođači (uključujući velike duhanske tvrtke i najveće zagađivače iz ambalažne industrije kao što su Coca Cola, Pepsico i Nestle) plaćaju troškove gospodarenja otpadom, čišćenja i mjera podizanja svijesti za određene predmete od jednokratne plastike, uključujući plastične filtere cigareta koji su ujedno i najodbacivaniji predmet.

• mogućnost da zemlje EU usvoje tržišna ograničenja za spremnike hrane i čaše za piće

• obveza za zemlje EU da smanje otpad nastao nakon konzumacije duhanskih proizvoda, tj. filtera koji sadrže plastiku.

• proširenu odgovornost proizvođača ribolovne opreme i zahtjev da države članice prate stope prikupljanja i postave nacionalne ciljeve za prikupljanje

• sve boce za piće moraju biti proizvedene od 30% recikliranog materijala do 2030.

• posebno se mora označiti prisutnost plastike u proizvodu, posljedični negativni utjecaji u slučaju odbacivanja u okoliš te odgovarajući način odlaganja.

Što nije dobro:

• nema obvezujućeg cilja za smanjenje potrošnje posuda za hranu i piće, niti obveze da zemlje EU-a usvoje nacionalne ciljeve; umjesto toga, zemlje moraju "značajno smanjiti" njihovu potrošnju, što je nejasno i nedovoljno definirano,

• odgoda na 4 godine za postizanje cilja prikupljanja 90% boca za piće, s 2025. na 2029., s prijelaznim ciljem od 77% do 2025. godine.

• omogućava se zemljama EU da odaberu mjere za postizanje smanjenja potrošnje kroz dobrovoljne sporazume između poslovnog sektora i vlasti

• odgoda na 3 godine za mjeru obaveznog pričvršćivanja čepova/poklopca za posudu - s 2021. na 2024.

Ove mjere primjenjuju se na sve predmete od jednokratne plastike navedene u Prilozima Direktive, uključujući plastiku biološkog podrijetla i biorazgradivu plastiku.