Do tegoba uzrokovanih vrućinom dolazi kada naše tijelo više nije u mogućnosti održavati normalnu tjelesnu temperaturu. Poznato je da ljudsko tijelo temperaturu regulira znojenjem, no u slučaju produženog i intenzivnog izlaganja vrućini i visokim temperaturama, to ponekad nije dovoljno.

Postoji velik broj dodatnih čimbenika koji uz vrućinu utječu na mogućnost rashlađivanja tijela pri ekstremno visokim temperaturama. Primjerice, vrlo vlažan zrak usporava isparavanje znoja s kože, što pak onemogućava brzo oslobađanje topline iz tijela. Drugi čimbenici koji mogu ograničiti mogućnost reguliranja tjelesne topline su starost, prekomjerna tjelesna težina, dehidracija, upotreba lijekova, konzumiranje alkohola, slaba cirkulacija itd.

Od iscrpljenosti do toplotnog udara

Za sve tegobe uzrokovane vrućinom zajedničko je da nastaju u slučajevima kada tijelo više nije u mogućnosti održati normalnu tjelesnu temperaturu. Iako im je uzrok identičan, postoje razlike između pojedinih tegoba, te ih svrstavamo u nekoliko kategorija.

Iscrpljenost vrućinom

Iscrpljenost vrućinom najčešće pogađa starije osobe, osobe s visokim krvnim tlakom i ljude koji rade ili vježbaju u uvjetima visoke temperature.

Iscrpljenost vrućinom nastaje gubitkom velike količine vode i soli kroz obilno znojenje, bilo tijekom teškog fizičkog rada ili vježbanja. 

Gubitak neophodne tekućine može uzrokovati probleme s cirkulacijom, pa čak i moždanim funkcijama. Iscrpljenost vrućinom najčešće pogađa starije osobe, osobe s visokim krvnim tlakom i ljude koji rade ili vježbaju u uvjetima visoke temperature.

Simptomi iscrpljenosti vrućinom su:

• obilno znojenje, hladna i vlažna koža
• grčevi u mišićima
• slabost
• vrtoglavica
• glavobolja
• mučnina ili povraćanje
• zbunjenost ili anksioznost
• nesvjestica
• usporeni i slabi otkucaji srca

Toplinski grčevi

Toplinski grčevi nastaju uglavnom nakon velikih fizičkih opterećenja i kod osoba koje se mnogo znoje

Toplinski grčevi nastaju uglavnom nakon velikih fizičkih opterećenja i kod osoba koje se mnogo znoje. Znojenjem se smanjuje koncentracija vode i soli u tijelu, kao i koncentracija nekih drugih hranjivih tvari, poput kalija ili magnezija. Simptomi toplinskih grčeva su:

• iznenadni, jaki grčevi koji se javljaju u rukama, listovima ili stopalima
• tvrdi, osjetljivi mišići

Osipi uzrokovani vrućinom

Osipi uzrokovani vrućinom nastaju iritacijom kože zbog preobilnog znojenja kod vrućeg, vlažnog vremena. Mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najčešće kod male djece. Osip je najčešće izražen kao nakupina crvenih prištića ili malih plikova. Uglavnom se pojavljuje na vratu ili gornjem dijelu prsa, na preponama, ispod grudi i unutarnjem dijelu lakta.

Toplotni udar

Toplotni udar može se pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti vrućinom. 

Ovo je najozbiljnija od svih tegoba uzrokovanih vrućinom. Nastaje nakon dugog i intenzivnog izlaganja visokim temperaturama, kada tijelo više ne može regulirati tjelesnu temperaturu i ne može se rashladiti.

U takvim slučajevima tjelesna temperatura može naglo narasti te u razmaku od 10 do 15 minuta dosegnuti i preko 41 °C.

Potrebno je hitno pružanje liječničke pomoći, jer može uzrokovati trajni invaliditet ili smrt. Simptomi toplotnog udara su:

• vrlo visoka tjelesna temperatura (iznad 40 °C)
• crvena, suha i vruća koža, bez znoja
• izuzetno brzi otkucaji srca (160-180 otkucaja u minuti)
• vrtoglavica
• glavobolja
• umor
• mučnina i povraćanje
• zbunjenost, delirij ili gubitak svijesti
• nedostatak zraka
• grčevi
• krv u urinu ili stolici

Kako pomoći oboljelima?

Ako grčevi ne prestaju, potrebno je ipak kontaktirati liječnika. Najbolja pomoć prilikom pojave osipa je prelazak u hladniji i manje vlažan okoliš. Dijelove kože zahvaćene osipom potrebno je držati suhima, a za olakšanje od svraba može se upotrijebiti i puder. Razne kreme i masti nisu preporučljive jer održavaju kožu toplom i vlažnom, što može pogoršati stanje.

Kod pojave blažih oblika toplinskih bolesti često nije neophodno potražiti liječničku pomoć.Takav je slučaj s toplinskim grčevima, čija se pojava može ublažiti ili u potpunosti prekinuti prestankom boravka na suncu i velikoj vrućini, te konzumiranjem pića ili hrane koja sadrži sol.

Potrebno je prekinuti sve aktivnosti i povući se u hladniju prostoriju, a preporučljiva je i lagana masaža mišića zahvaćenih grčevima.

Za razliku od grčeva i osipa, u slučaju iscrpljenosti vrućinom ili toplotnog udara, prvi i najvažniji korak je što prije pozvati liječničku pomoć!  Iscrpljenost vrućinom najčešće se liječi nadoknadom izgubljene tekućine i soli. Premjestite bolesnika u hladniju prostoriju i postavite ga u ležeći položaj s lagano podignutim nogama.

Dajte bolesniku hladne napitke koji sadrže sol, poput obične vode s dodanom soli, nekih sportskih napitaka ili soka od rajčice. Ako se ne shvati ozbiljno i ne pristupi navedenim koracima, iscrpljenost vrućinom lako može prerasti u toplotni udar. Toplotni udar može uzrokovati trajnu štetu na mozgu ili čak smrt ako se bolesniku na vrijeme ne pomogne. Sve osobe pogođene toplotnim udarom trebaju hitnu medicinsku intervenciju, stoga prvo pozovite liječnika.

Čekajući liječnika, premjestite bolesnika u hlad ili hladan, po mogućnosti klimatiziran prostor i odmah pristupite brzom snižavanju tjelesne temperature. To možete postići na razne načine, primjerice potapanjem bolesne osobe u kadu s hladnom vodom, hladnim tušem ili pranjem tijela hladnom vodom uz pomoć spužve. Na prepone, vrat ili ispod pazuha možete staviti i vrećice s ledom. Ako vam je pri ruci termometar, pratite tjelesnu temperaturu oboljelog i zaustavite hlađenje ako temperatura tijela dosegne normalnu. Kod nekih žrtava toplotnog udara može se javiti i nekontrolirano trzanje mišića.

U takvim slučajevima potrebno je spriječiti moguće samoozljeđivanje bolesnika, ali izbjegavajte stavljanje predmeta u usta ili davanje tekućine. Ako dođe do mučnine i povraćanja, postavite bolesnika u bočni položaj kako biste otvorili dišne putove i spriječili gušenje.

Kako se zaštititi?

Ako je moguće, postepeno se izlažite vrućini tijekom nekoliko dana. Vaše tijelo će se na taj način lakše prilagoditi velikoj promjeni temperature. U slučaju da iz raznih razloga ipak morate duže vrijeme boraviti na velikoj vrućini, bilo na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, poduzmite korake kojima svojem tijelu možete olakšati taj boravak.

U zatvorenim prostorima koristite ventilatore i otvorite prozore, kako biste potakli kruženje zraka. Uzimajte puno tekućine tijekom cijelog dana i često se odmarajte u hladu ili hladnijim prostorijama.Najbolja zaštita od tegoba uzrokovanih vrućinom je izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu i visokim temperaturama. 

Za vrijeme velikih vrućina preporučljiv je boravak u hladnim, klimatiziranim prostorijama.

Smanjite teške fizičke aktivnosti na otvorenom, posebice u kritičnim, popodnevnim satima.

Tijekom dana uzimajte male obroke i pijte mnogo tekućine. Izbjegavajte alkohol i pića koja sadrže kofein.

Nosite laganu odjeću svijetlih boja i po mogućnosti zaštitite lice i glavu šeširima. Preporuča se i upotreba krema za sunčanje, kako biste se zaštitili od opekotina, koje također mogu utjecati na efikasno hlađenje kože.