Gotovo je beskrajan niz razloga zbog kojih je voda od neprocjenjive važnosti za naš život. Zemlja je nezamisliva bez vode, sve što vidimo razvilo se iz vode, a i ljudski je organizam većinom - voda. No, nije svaka voda jednako važna. Pitka voda, koja je još do prije nekoliko desetljeća uzimana zdravo za gotovo, postaje sirovina koja će uskoro svojom vrijednošću zasjeniti i naftu.

Dobra je ilustracija podatak da je na svakih 100 litara vode na Zemlji samo pola žličice pitka voda. Žeđ milijardi ljudi prenapučenog svijeta i nije toliki problem u usporedbi s potrošnjom vode kod proizvodnje hrane, koje ni ovim tempom nema dovoljno. Frapantno djeluju podaci da je za proizvodnju jedne litre mlijeka potrebno 1760 litara, a za jedan hamburger čak 2400 litara vode.

Ako čovječanstvo radikalno ne promijeni prehrambene navike, očito je da će vrlo skoro vode početi nedostajati i u zemljama izvan pustinjskog pojasa, a njezina će cijena vrtoglavo rasti. Jelu i piću se mogu pridodati navike potrošnje vode za čišćenje i osobnu higijenu, koje se u ležernim europskim zemljama kreću i do 160 litara po danu.

Iako s naftom nismo imali sreće, kad je riječ o vodi u dobrom smo položaju. Prema UNESCO-ovom izvješću, Hrvatska se od 188 zemalja po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na petom mjestu u Europi i na 42. u svijetu.

Hrvatska je, dakle, među vodno najbogatijim europskim zemljama i ujedno jedna od malobrojnih u kojima je još uvijek moguće piti vodu direktno iz vodovoda.

Osim što smo u mogućnosti pokrivati vlastite potrebe, uz inteligentno upravljanje prirodnim resursima mogli bismo konkurirati i kao značajan izvoznik vode. Ovoga vikenda završava Festival znanosti 2008., na kojem hrvatski građani u Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru i Zagrebu te na Rabu mogu od stručnjaka doznati uistinu fascinantne podatke o vodi, poput onog da voda ima vlastito pamćenje.