Vladimir Anić: Naličje kalupa
Objavljena je knjiga u kojoj su sabrani tekstovi jednog od najvećih hrvatskih filologa 20. stoljeća, leksikografa i sveučilišnog profesora u Zadru i Zagrebu
Knjigu "Vladimir Anić: Naličje kalupa" objavila je nedavno zagrebačka izdavačka kuća "Disput". Priređivač knjige Ivan Marković je u knjigu (728 str.) kroz šest cjelina uvrstio 111 Anićevih tekstova objavljenih od 1958. do 1999. godine u novinama, općoj i stručnoj periodici, a knjiga sadrži i neobjavljene tekstove iz Anićeve ostavštine.
Tekstovi podsjećaju na lepezu autorovih interesa (od akcentologije do stilistike, od morfologije do filozofije jezika), na njegovu intelektualnu biografiju te na raznorodne perspektive iz kojih je pristupao jezičnim fenomenima. Uz to, upotpunjuju Anićev stručni i znanstveni portret, koji je široj javnosti uglavnom poznat kao leksikograf te ukazuju i da se autorova misao ne da svesti samo na leksikografsku ili gramatičarsku logiku.
U prvoj cjelini uvrštene su stilističke rasprave o temeljnim obilježjima jezika pojedinih pisaca ili njihovim stavovima o jeziku (Ante Kovačić, Miroslav Krleža i dr.), prilozi o istaknutim filolozima (Dragutin Parčić, Bogoslav Šulek) i filološkim pitanjima.
Drugu cjelinu sadržavaju tekstovi posvećeni akcentu i ortoepiji, a u trećoj su sabrane rasprave i članci koji se ponajviše tiču morfologije i sintakse. U četvrtoj cjelini Anić je predstavljen kao filolog koji se upućeno i rado odmicao od elementarnoga bavljenja gramatičkim opisom te se koncentrirao na pojedine segmente konkretnoga života i kulture jezika.
Petu cjelinu čini pet duljih rasprava (tri na hrvatskome, po jedna na engleskome i njemačkome jeziku) u kojima se uz ostalo tematizira slovensku rečenicu u Ante Kovačića te standardno jezičnu problematika u hrvatskome i srpskom jeziku.
U šestoj cjelini sabrani su jezični savjeti koje je Anić objavljivao u časopisu 15 dana.
Vladimir Anić (1930.-2000.) pisao je o hrvatskoj prozodiji i sintaksi, o kulturi književnoga jezika, o hrvatskome književnom jeziku u 19. stoljeću i pojedincima koji su ga oblikovali. Anićevo je ključno djelo "Rječnik hrvatskoga jezika", koji zajedno s "Rječnikom stranih riječi" ( s Ivom Goldsteinom) čini jedan od temeljnih opusa hrvatske kulture. (hina/metro-portal)
Novi komentar