« Svijet
objavljeno prije 3 godine i 8 mjeseci
EU

Veto protiv Sjeverne Makedonije i Albanije

Novi zastoj u procesu proširenja EU-a. Bugarska i Nizozemska „koče“ početak pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Motivi su pritom različiti. O čemu se radi?

Sami problemi...
Sami problemi... (Arhiva)
Više o

Albanija

,

veto

,

Sjeverna Makedonija

Nije ovo dobar tjedan za njemačko predsjedanje Europskom unijom. U ponedjeljak su Mađarska i Poljska blokirale usvajanje proračuna Unije. A u utorak je Bugarska uložila veto protiv jednog već odavno „blagoslovljenog" projekta - bugarska vlada se protivi početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom oko ulaska u punopravno članstvo u Uniji.

Njemačka kao zemlja koja trenutno predsjeda Vijećem EU-a, i zemlja koja podržava novu rundu proširenja na zemlje na Balkanu, pokušala je posredovati - ali bez uspjeha. Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Michael Roth apelirao je u utorak na samom početku video-konferencije resornih ministara da „proces pristupanja EU-u ne smije postati talac bilateralnih zahtjeva pojedinih zemalja članica".

Bugarska od Sjeverne Makedonije zahtijeva da „prizna" bugarske korijene makedonskog jezika i povijesti. Neko vrijeme se spominjala i mogućnost da se od Skopja zatraži da jezik u toj zemlji ubuduće ne označava kao „makedonski", već kao - bugarski dijalekt.

Bugarski? Makedonski?

Sjeverna Makedonija s relativno oštrom anti-bugarskom retorikom inzistira na nacionalnoj samostojnosti. Radi se o sporu koji „tinja" već godinama i za koji su preostale zemlje članice EU-a ustvari mislile da je riješen. Sjeverna Makedonija je nakon višegodišnje svađe s Grčkom odustala od svog izvornog imena „Republika Makedonija" i nadala se da će konačno moći otvoriti pretpristupne pregovore. Veto iz Bugarske bi mogao doprinjeti porastu stope razočaranja i sigurno neće doprinjeti popuštanju odnosa između dvije susjedne zemlje, koje su 2017. potpisale čak i bilateralni ugovor o prijateljstvu. Tri istraživačka instituta iz Sjeverne Makedonije su već u ponedjeljak izdala priopćenje kojim su reagirala na bugarske zahtjeve.

„Naša zemlja je čak promijenila svoje ime, potaknuta obećanjima EU-a. Nova blokada nije samo prijevara makedonskih građana, već i izdaja europskih vrijednosti", stoji u dokumentu Instituta za demokraciju, Europskog instituta za politiku i think-tanka Eurothink u Skopju.

Bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva je uoči video-konferencije resornih ministara zaduženih za odnose s EU-om izjavila da ona u principu nije protiv članstva Sjeverne Makedonije u Uniji, ali i dodala da pregovori ipak ne mogu još početi. „Nitko im ne osporava pravo da sami definiraju svoju naciju i svoj jezik nazivaju kako žele. Ali mi ne možemo pristati na to da to pravo počiva na mržnji, iskrivljavanju povijesti i nijekanju Bugarske", rekla je Zaharieva u intervjuu za bugarsku TV-postaju BTV.

Neuspjeh njemačkog predsjedanja

Šefovi država i vlada članica EU-a već su na svom su sastanku u trećem mjesecu ove godine dali „zeleno svjetlo" za početak pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Na to je podsjetio i Michael Roth iz Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu: „U našem je interesu, u interesu je Unije da s pregovorima počnemo što je moguće brže. Pragmatično i solidarno." Stabilnost i demokracija kroz članstvo u Europskoj uniji su od ključnog strateškog značaja na zapadnom Balkanu, kazao je on. „Želimo pomoći u potrazi za razumnim rješenjima", obećao je njemački diplomat. I naglasio kako bilateralni problemi ne smiju kočiti funkcioniranje Europe. „Potreban je jasan signal pouzdanosti", dodao je Roth. On je podsjetio da su i Albanija i Makedonija napravile jako puno toga kako bi se kvalificirale za početak konkretnih pregovora o članstvu.

U ovom trenutku nema naznaka da bi se u skorije vrijeme moglo početi s pregovorima. Europski diplomati polaze od toga da se ništa više neće pomaknuti s mjesta sve do konca ove godine - do kada traje njemačko predsjedanje. I da za sve to nije samo kriv spor između Bugarske i Sjeverne Makedonije.

Nizozemska protiv Albanije

Nizozemska vlada ima određenih rezervi i prema početku pregovora s Albanijom. Den Haag zahtijeva da Albanija prije početka pregovaračkog procesa osigura funkcioniranje svog Ustavnog suda i da u praksi implementira zakon o medijima. Nizozemci nemaju nikakvih problema sa Sjevernom Makedonijom. Albanski premijer Edi Rama već je prije dva tjedna u razgovoru s novinarima demantirao da još uvije postoje rezerve prema pregovorima s Albanijom. Nizozemski stav se može objasniti predstojećim parlamentarnim izborima u 2021. Proširenje Europske unije u toj zemlji, u kojoj je na vlasti koalicija kršćanskih demokrata i liberala, i nije baš tema na kojoj se može skupiti pokoji politički bod. Prije godinu dana, u listopadu 2019., Nizozemska, Francuska i Danska su već jednom spriječile početak pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron blokirao je početak pregovora zahtjevom da se prije novih rundi proširenja mora reformirati i pooštriti pretpristupni proces. Vrući krumpir se tako sad „prebacuje" Portugalcima, koji u siječnju iduće godine preuzimaju predsjedanje Unijom od Njemačke.

Osim Albanije i Sjeverne Makedonije, i druge zemlje zapadnog Balkana već godinama imaju za cilj stupanje u punopravno članstvo u Uniji. Srbija i Crna Gora već pregovaraju oko članstva. Kosovo i Bosna i Hercegovina prije početka pregovora moraju riješiti još uvijek brojne interne i eksterne konflikte.

 

19.11.2020. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno